U proljeće 1992. godine, Republika Moldavija bila je prva žrtva ruske agresivne politike, samo nekoliko mjeseci nakon raspada Sovjetskog Saveza. Tisuće vojnika tadašnje 14. ruske armije stacionirane u zemlji, kao i ruske dobrovoljačke jedinice, pomogle su Moskvi lojalnim separatistima u Pridnjestrovlju, dijelu na istoku Moldavije, da se odcijepi - model koji je kasnije primijenjen u Gruziji i Ukrajini.

Ostaci bivše 14. armije i danas su stacionirani u Pridnjestrovlju, iako se Rusija prije više od 20 godina obvezala da će ih povući. Međutim, danas je Moldavija druga vrsta ruskog poligona za testiranje: onaj za hibridne ratove kojima se destabiliziraju čitava društva i zemlje. Nijedna druga zemlja u Europi nije u tako velikoj mjeri izložena ruskoj propagandi i dezinformacijskim kampanjama kao Moldavija.

To je bilo vidljivo posljednjih tjedana i mjeseci u kampanjama za predsjedničke izbore i za referendum o EU-u. Nakon izbora i referenduma provedenih prošle nedjelje aktualna predsjednica Maia Sandu nakon prvog kruga vodi s oko 42 posto glasova, a vrlo tijesna većina od 50,4 posto birača na referendumu glasala je za to da se cilj integracije u EU ugradi u Ustav. S druge strane, značajan dio moldavskih birača glasao je za proruske kandidate i protiv europske perspektive zemlje, iako je Moldavija gospodarski već dugo povezana s EU-om i Bruxelles masivno podržava zemlju.

Gagauzi masovno protiv EU-a

Bivši glavni državni odvjetnik Alexandr Stoianoglo, kojeg su podržali proruski socijalisti (PSRM), a koji je morao napustiti svoju poziciju 2021. godine zbog optužbi za korupciju, dobio je 26 posto glasova. Moldavsko-ruski biznismen Renato Usatii osvojio je 14 posto, a ostali manje ili više otvoreno proruski kandidati, uključujući i bivšu guvernerku autonomne regije Gagauzije, zajedno su dobili gotovo deset posto.

Na referendumu o EU-u dijelovi biračkog tijela, posebno na sjeveru i jugu Moldavije, masovno su glasali protiv europske perspektive zemlje. Primjerice, u autonomnoj pokrajini Gagauziji na jugu Moldavije, koju naseljavaju Gagauzi, turski narod pravoslavne vjere koji gotovo isključivo govori ruski, oko 95 posto je bilo protiv integracije u EU - unatoč činjenici da je EU prisutan u regiji s brojnim projektima razvoja infrastrukture i gospodarstva.

"Nikad viđeni napad"

Izlaznost na izbore dosegla je rekordnih 51,5 posto, što ukazuje na visoku mobilizaciju kako proeuropskih, tako i proruski orijentiranih birača. Ključni za proeuropski dio biračkog tijela bili su glasovi moldavske dijaspore u članicama EU-a - „europski“ Moldavci su zapravo osigurali vrlo tijesnu proeuropsku većinu na referendumu.

Aktualna moldavska predsjednica Maia Sandu je pobijedila u prvom krugu predsjedničkih izbora, drugi krug je za 14 dana (3.11.). U kasnim večernjim satima u nedjelju Sandu je održala kratku, ali vrlo zabrinjavajuću konferenciju za novinare. S gotovo ukočenim izrazom lica, izjavila je da postoje dokazi da su "kriminalne skupine" pokušale "kupiti 300.000 glasova". Govorila je o "nikad viđenom napadu na slobodu i demokraciju naše zemlje" i "neviđenim razmjerima izborne prijevare".

Tko su "banditi"?

U ponedjeljak poslijepodne (21.10.), Sandu je ponovila svoje ozbiljne optužbe, ali s olakšanjem zbog ishoda referenduma o EU. "Pravedno smo pobijedili u nepravednoj borbi", rekla je Sandu, "jer je postojala zavjera protiv težnje naše zemlje da slobodno bira svoj put." Upozorila je da bi pokušaji utjecaja i dezinformacija mogli postati model djelovanja i u drugim europskim zemljama, no izbjegla je izravno spomenuti Rusiju, nazvavši umjesto toga te skupine "banditima" i "kriminalnim skupinama".

Pritom ona misli na mreže oko moldavsko-izraelskog biznismena Ilana Shora i moldavsko-ruskog biznismena Veaceslava Platona.

Shor je mozak iza takozvane "krađe milijardi", tijekom koje je između 2012. i 2014. iz tri moldavske banke nestalo oko milijardu eura, maskirano kao krediti offshore tvrtkama. Platon je pak jedna od ključnih figura takozvanog "Russian Laundromata", mehanizma za pranje novca kojim su deseci milijardi dolara iz Rusije, među ostalim preko moldavskih banaka, prebačeni i oprani u zapadnim zemljama.

"Krađa milijardi" i "Russian Laundromat"

Shor je pravomoćno osuđen na 15 godina zatvora zbog "krađe milijardi". Godine 2019. pobjegao je iz zemlje, prvo u Izrael, a zatim u Rusiju. Nalazi se na sankcijskim listama SAD-a i EU-a, a za njim je izdan i međunarodni uhidbeni nalog preko Interpola. Rusija odbija izručiti Shora Moldaviji.

Platon je također pravomoćno osuđen u Moldaviji, ali je kasnije taj sudski postupak poništen. Godine 2020. pobjegao je u London. U Rusiji je također pravomoćno osuđen na 20 godina zatvora u odsutnosti.

Ilan Shor i Veaceslav Platon godinama ilegalno prenose velike svote novca u Moldaviju. Shor time financira proruske stranke, antieuropske dezinformacijske kampanje i kupovinu glasova. Novinarka moldavskih novina "Ziarul de Garda" uspjela je prije nekoliko mjeseci neprimijećena ući u Shorovu mrežu i otkriti kako moldavski građani primaju novac za sudjelovanje na prosvjedima ili izborima; za njih se između ostalog otvaraju računi u Rusiji, a plaćeni su putem ruskih bankovnih kartica.

Kupovina glasova

Moldavske vlasti početkom listopada razotkrile su mrežu u kojoj su navodno kupljeni glasovi do 130.000 moldavskih građana. Također, moldavski istražitelji vjeruju da su otkrili mrežu ruskih i moldavskih državljana s nekoliko desetaka članova, specijalno obučenih za izvođenje napada i nasilnih ometanja izbora i javnih događaja.

Sljedeća dva tjedna do drugog kruga predsjedničkih izbora vjerojatno će biti razdoblje daljnje konfrontacije. Protukandidati Maie Sandu, uključujući Alexandera Stoianogloa i Renata Usatiia, zasad su se suzdržali u svojim izjavama i jednostavno zahvalili biračima. Stoianoglo, koji će se suočiti sa Sandu u drugom krugu, izgledao je, kao i tijekom kampanje, nespretno i kao kandidat izvučen iz šešira. Usatii je odbio dati preporuku za drugi krug izbora.