Da će se Vladimir Putin sredinom 2024. ponovo kandidirati, ruski predsjednik je objavio gotovo usput. Nakon ceremonije odlikovanja vojnika u Kremlju Putin je sredinom prosinca objavio ono što su svi očekivali: da će se po peti put kandidirati za ruskog predsjednika. Za razliku od toga, potpuno iznenađenje se dogodilo nekoliko tjedana ranije: jedna TV-novinarka iz Rževa, gradića od 60.000 stanovnika zapadno od Moskve, objavila je da će se kandidirati protiv vječnog vladara Kremlja.

Ekaterina Duncova ima 40 godina i samohrana je majka troje djece. „Danas je situacija u Rusiji ovakva: oni koji bi građane s demokratskim stajalištima mogli zastupati na predstojećim izborima ili su u zatvoru ili se ograničavaju njihova prava, kazneno ih se progoni ili ih se prisiljava u izgnanstvo", izjavila je Duncova. Ona želi ponuditi pravu alternativu. „Zašto ne bi žena bila predsjednica, kao simbol blagosti, ljubaznosti i osjećaja", pita Duncova u razgovoru za DW.

Marioneta Kremlja ili iskrena kandidatkinja?

Do kandidature je dug put. Vladimira Putina nominira njegova nacionalističko-konzervativna vladajuća stranka Jedinstvena Rusija. Duncova nema svoju stranku. Da bi bila službeno registrirana kao kandidatkinja ona mora do 31. siječnja 2024. skupiti 300.000 potpisa podupiratelja, što nije laka zadaća za ženu koja je dosad bila aktivna samo kao političarka na regionalnoj razini.

Čim je Duncova objavila svoj plan upitana je kakvo je njezino stajalište u vezi s „vojnom specijalnom operacijom" u Ukrajini. Duncova se zalaže za mir, ali rat u Ukrajini ne naziva ratom. Ona brižno odvaguje svaku izjavu kako ne bi prekršila zakon o „diskreditiranju ruske vojske", što bi moglo imati za posljedicu dugogodišnju kaznu zatvora. Dosad ona nije imala nikakve posljedice iz čega kritičari zaključuju da bi ona mogla biti lažna protukandidatkinja Putinu, koja je postavljena uz Putinovo odobravanje kako bi predsjedničkoj kampanji dala privid pravog natjecanja.

No Abbas Galjamov ne vidi razloga za sumnju da Duncova nastupa iskreno. Galjamov je do 2010. pisao govore Vladimiru Putinu, ali mu je okrenuo leđa i danas živi kao politički analitičar u egzilu. „Ona je na dobrom glasu kao angažirana osoba s ispravnim idejama. Kao osoba koja se bori za svoje ideale, a ne kao osoba koja provodi oportunističku politiku", kaže Galjamov u izjavi za DW.

Loš početak

Ekaterina Duncova je već naišla na nekoliko prepreka. Samo nekoliko minuta nakon što je preko društvenih medija zatražila novčanu potporu za svoju izbornu kampanju banka je blokirala uplate na njezin račun. To je Duncova objavila na svom profilu na Telegramu.

Na sastanak za nominaciju 17. prosinca nije došlo samo njezinih 700 pristaša, nego i lokalna policija. I odjednom je nestalo struje, objavila je ona na Telegramu. „Odmah smo uz pomoć generatora organizirali opskrbu strujom." A onda joj je moderator uzeo mikrofon i zamolio da se „ne postavljaju nikakva politička pitanja". „I dalje će vjerojatno biti malih problema koje ćemo zajedno uspješno riješiti", najavila je borbeno Duncova.

Odluka u Kremlju: dopustiti kandidaturu ili ne?

Borbeno ili ne – čak i ako je Ekaterina Duncova iskrena kandidatkinja Kremlj ju može iskoristiti za svoje potrebe ili jednostavno onemogućiti. Abbas Galjamov vidi dva moguća scenarija.

Prvi je da Kremlj dopusti da Duncova skupi potrebne potpise i službeno se registrira. Onda bi ona mogla biti iskorištena za to da jače legitimira Putinovu pobjedu i prije svega rat u Ukrajini. A kad Putin navodno „fer" pobijedi kandidatkinju koja je protiv rata, onda bi on to mogao iskoristiti za rusku propagandu.

Druga mogućnost je da Kremlj uopće ne dopusti kandidaturu Duncove. „Velik je rizik da ona dobije preveliku potporu i previše glasova", napominje Galjamov, „osobito ako se za vrijeme izborne kampanje pogorša stanje na frontu, što se ne može isključiti." Onda bi ju birali brojni ljudi u znak prosvjeda. Možda bi ona ostvarila uvjerljivu pobjedu, kaže ovaj analitičar i zato misli da nije vjerojatno da će to Kremlj riskirati.

Velik osobni rizik

Duncova je svjesna da može biti opasno izazivati predsjednika Putina. I ona zna da su njegovi najoštriji kritičari Aleksej Navalni, Ilja Jašin ili Vladimir Kara-Mursa osuđeni na dugogodišnje kazne zatvora. Ali ipak se želi kandidirati. „Izgledi možda nisu jako dobri, jer svi smo vidjeli što se događa s ljudima koji na ovaj ili onaj način objave svoje stajalište – njih se kleveće kao strane agente ili ih se kazneno progoni. Ali, ja bih htjela vjerovati u najbolji ishod", kaže ona u razgovoru za DW.

Na svom profilu na Telegramu dodaje: „Zato što volim našu zemlju, zato što bih željela da Rusija bude demokratska, miroljubiva i država blagostanja. Jer, trenutno se naša zemlja kreće u potpuno suprotnom smjeru: dalje od prava i sloboda, dalje od ljubavi i mira, dalje od lijepe budućnosti."

Ovaj tekst je izvorno objavljen na njemačkom jeziku.