Novi rekord: ovoga utorka (15.10.), prvog dana "ranog glasanja" u južnoj američkoj saveznoj državi Georgiji, već je glasovalo više od 310.000 birača. U SAD-u se izbori ne održavaju nedjeljom, nego utorkom. Ispred biračkih mjesta tog dana često su dugi redovi. Ako nemate vremena čekati satima, u većini saveznih država glasati možete već nekoliko tjedana prije službenog termina predsjedničkih izbora 5. studenoga.

U Georgiji je prvog dana glasovalo dvostruko više građana nego prvog dana prijevremenog glasanja na posljednjim predsjedničkim izborima.

Da je prošla odluka tamošnje vlade, donesena krajem rujna, birački odbori bi u toj saveznoj državi nakon izbora imali doslovno pune ruke posla. Naime, bilo je propisano da se glasački listići više ne smiju brojati strojno nego samo ručno.

Janelle King, jedna od pet članica tamošnjeg izbornog povjerenstva, priznala je da to duže traje, ali je naglasila kako ne želi da je "brzina važnija od točnosti".

Tko je bolji – čovjek ili stroj?

Ideja da čovjek može računati bolje od stroja nekima se može činiti očitom. Ali to nije točno iz jednog jednostavnog razloga: "Ljudi griješe, to je jednostavno ljudska priroda", kaže Rachael Cobb, profesorica političkih znanosti na Sveučilištu Suffolk u Bostonu. "Strojevi ponekad griješe, ali možemo testirati uređaje, provjeriti ih i popraviti ono što je dovelo do pogreške."

Općenito, ljudi više griješe jer se, za razliku od strojeva, kad-tad umore, rekao je u razgovoru za DW Cobb. On istražuje provedbu izbora i s tim povezanu administraciju.

Vjerojatno je to tako vidio i sudac Robert McBurney koji je ovoga utorka poništio odluku o ručnom brojanju. On je obrazložio da nije provedena nikakva obuka za one koji bi trebali brojati, pa bi takva promjena par tjedana prije izbora dovela do kaosa. I tako će se glasovi u Georgiji na predstojećim predsjedničkim izborima kao i obično brojati strojno.

SAD: povjerenje u legitimnost izbora opada

Sve u svemu tu je vidljiv problem koji godinama muči SAD: naime, sve manje Amerikanaca vjeruje da se na demokratskim izborima u njihovoj zemlji sve odvija ispravno. Anketa Instituta za ispitivanje javnog mnijenja Gallup iz rujna 2024. pokazala je da 19 posto ispitanika nema povjerenja u legalnost izbora ili legitimnost izbornih rezultata. U 2004. godini taj je broj iznosio šest posto.

Nepovjerenje je raširenije među republikancima - samo 28% vjeruje da će na izborima sve biti kako treba. Godine 2020. taj je broj iznosio 44 posto; četiri godine ranije, kada je Donald Trump pobijedio Hillary Clinton, 55 posto republikanaca vjerovalo je u poštene i zakonite izbore.

"Ako vaš kandidat pobijedi, skloni ste pretpostaviti da je sve dobro prošlo na izborima”, kaže Cobb.

Povjerenje republikanaca znatno je palo od 2020. zato što Trump i njegovi pristaše nepokolebljivo tvrde da su izbori 2020. "pokradeni". Manipuliranjem rezultata Trumpu je oduzeta pobjeda koja mu je pripadala, tvrde oni. Ova teorija zavjere opovrgnuta je pedantnim prebrojavanjem glasova i mnogim sudskim presudama, ali Trump i dalje odbija priznati da je tada izgubio.

Trumpove pristaše imaju većinu u izbornom povjerenstvu

Među Trumpovim pristašama koji nastavljaju podržavati ovu izbornu laž su i tri člana peteročlanog izbornog povjerenstva Georgije. To bi moglo biti i te kako važno u ovoj saveznoj državi, u kojoj ni Trump niti njegova demokratska suparnica Kamala Harris zasada nemaju jasnu prednost u anketama. Prije četiri godine Georgia je bila jedna od država u kojoj su rezultati bili toliko tijesni da je bilo više sporova i republikanci su inzistirali na ponovnom prebrojavanju glasova. Izborno povjerenstvo značajno je uključeno u te procese – a u njemu od svibnja ove godine većinu čine Trumpove pristaše.

Cobb pretpostavlja da je pokušaj uvođenja ručnog brojanja bila politička strategija trojice članova povjerenstva. On upozorava: „Ako se kaže da je dosadašnja metoda bila loša i da ju treba hitno mijenjati, time se potiče nepovjerenje, čak i ako, kao u ovom slučaju, nova metoda nije ništa bolja."

Može li izborno povjerenstvo utjecati na ishod svih izbora?

Može li ovo izborno povjerenstvo, sklono Trumpu, utjecati na ishod predsjedničkih izbora? "Ako je prednost jednog kandidata velika pa bi bilo nemoguće da gubitnik dobije potreban broj glasova ponovnim prebrojavanjem, tada sastav izbornog povjerenstva nije važan", kaže Cobb.

Ali Georgia je tzv. swing država, odnosno savezna država u kojoj se kao pobjednici izmjenjuju demokrati i republikanci, a koju su demokrati 2020. godine s Joeom Bidenom osvojili uz tijesnu prednost od samo 0,2 postotna boda. Dakle, ako izborni rezultati u ovoj državi na kraju odluče hoće li Harris ili Trump ući u Bijelu kuću – što nije nezamislivo – to bi moglo biti uzbudljivo.

U svakom slučaju, među populacijom će biti onih koji ne vjeruju službenom konačnom rezultatu. Predsjednički izbori u SAD-u su dobro organizirani, kaže Cobb. "Oni koji pomažu na izborima naporno rade kako bi osigurali da sve bude kako treba na dan izbora”, naglašava ona.

I zaključuje: "A u ovoj zemlji imamo mnogo zakona koji osiguravaju da se identitet svakog glasača provjeri, da se njihovi glasovi prebroje i da se namjera biračkog tijela odražava u rezultatima."