EU ne može - bez odgovarajućih dokaza - priznati rezultate koje je Nacionalna izborna komisija Venezuele objavila 2. kolovoza, a prema kojima je Nicolas Maduro pobijedio na izborima, priopćio je visoki predstavnik EU-a za vanjske poslove Josep Borrell. 

Izborna komisija još nije objavila službeni protokol i zapisnike s izbora uprkos obećanju da će to učiniti. EU zahtijeva "daljnju nezavisnu provjeru izbornih dokumenata", kaže se u priopćenju Borrella.

Vladina izborna komisija u Venezueli proglasila je autoritarnog predsjednika Madura službenim pobjednikom izbora s  51,2 posto osvojenih glasova. Opozicioni političar Edmundo González Urrutia navodno je dobio 44,2 posto glasova. Detaljni izborni rezultati još uvijek nisu objavljeni.

Prema tvrdnjama opozicije, rezultati iz više od 80 posto izbornih jedinica pokazuju da je González dobio 67 posto glasova, a Maduro 30 posto.

Venecuelanski ministar vanjskih poslova Yvan Gil je na X-u (ranije Twitter) napisao da se Borrell ne bi trebao miješati u unutrašnje poslove Venezuele. "Imajte poštovanja i šutite," poručio je Gill  visokom predstavniku EU-a Borellu.

Što slijedi?

Iz priopćenja visokog predstavnika EU-a vjerojatno neće proizaći ništa. Europska unija ne može priznati ni vladu ni opozicionara, to je u nadležnosti država članica EU, objašnjava Susanne Gratius u razgovoru za DW. Ona je profesorica međunarodnih odnosa na Autonomnom sveučilištu u Madridu. Smatra da je izjava "standardna" i da je uslijedila nakon reakcija drugih država.

SAD, niz latinoameričkih država i EU dovode u pitanje objavljene izborne rezultate. Sedam država članica EU-a, uključujući Njemačku, Italiju i Francusku, zatražile su od Venezuele da objavi izborne materijale i dokumentaciju.

Gratius kaže da Nacionalna izborna komisija u načelu još uvijek ima vremena da objavi izborne rezultate, ali da bi to trebalo učiniti u najkraćem vremenskom roku nakon izbora. „Trebalo bi se kritički pitati što se u međuvremenu događa".

Ova politička analitičarka ukazuje i na vrlo mali broj međunarodnih promatrača kojih je bilo svega 635, što onemogućava „neutralnu" provjeru. Posmatračka misija EU-a bila je isključena uoči izbora.

Jedan zvaničnik EU-a naglasio je za DW da je Borrellova izjava u ime Europske unije "veoma snažan politički signal."

Dok su SAD i neke latinoameričke države eksplicitno priznale opozicionog političara Gonzáleza Urrutiju kao pobjednika izbora, EU nije slijedila taj korak. Susanne Gratius smatra međutim da je moguće da države članice EU-a, kao i SAD-a, priznaju izborne rezultate opozicije.

Uvođenje dodatnih sankcija?

Države članice EU-a mogle bi razmotriti uvođenja dodatnih sankcija, kaže profesorica Gratius.

EU je uvela sankcije Venezueli 2017. godine. Pored embarga na oružje, čija bi upotreba mogla dovesti do unutrašnje represije, EU od 2018. sankcionire pojedince zbog kršenja demokratskih principa i vladavine prava.

Ponovni izbor Madura u svibnju 2018. godine EU je već ocijenila kao rezultat izbora koji nisu bili ni fer ni slobodni. Zahtjevi Brisela za ponavljanjem izbora nisu urodili plodom. Tadašnji predsjednik parlamenta Juan Guaidó proglasio se privremenim predsjednikom, ali se nije uspio održati  na vlasti uprkos priznanju nekih država, uključujući Njemačke i SAD. To je bilo posebno zbog toga što je je Maduro imao veliku podršku vojske.

Priznanje EU nije najvažnije

Iz perspektive profesorice međunarodnih odnosa Susanne Gratius, glavno pitanje nije odluka EU da prizna ili ne prizna izbore, već reakcije u regiji. Nikada se prije nije dogodilo da toliko mnogo latinoameričkih država, ukupno njih deset, ne prizna izbore u Venezueli.

Analitičarka Gratius smatra i ekonomski uticaj EU-a na Venezuelu prilično malim. "SAD su tu igrač koji se pita, EU to nikada nije bila", kaže Susanne Gratius u intervjuu za DW.

Krajem kolovoza, šefovi diplomacija zemalja članica EU-a okupit će se na neformalnom sastanku. Venezuela bi mogla biti tema o kojoj će razgovarati, ali bez nekih formalnih zaključaka ili odluka.