Dva tjedna prije izbora jasno je da pitanje „europskog puta" Srbije ne igra gotovo nikakvu ulogu u kampanji. S druge strane, tema Kosova je u vrhu prioriteta te ju ni vlasti ne mogu izbjeći, iako bi htjele.

Te dvije stvari – da se malo govori o EU-u, a puno o Kosovu – tijesno su povezane, kažu sugovornici DW-a.

„Na neke stvari režim naprosto ne može utjecati", kaže povjesničar i politolog Stefan Radojković.

Pitanje Kosova je dobilo ogroman prostor u kampanji, najviše zato što SAD i EU ove godine „vrše pritisak" kroz niz sporazuma u Bruxellesu i Ohridu, otvoreno govoreći da od Beograda očekuju de facto priznanje neovisnosti Kosova, smatra Radojković.

„Oni su inzistirali na francusko-njemačkom planu koji je posljedično postao vrlo prisutan u srpskim medijima“, kaže on za DW. „Također, odnos Albina Kurtija prema srpskoj zajednici je takav da čak i mainstream mediji u Srbiji tome moraju posvetiti prostor."

Kosovo i „životne teme"

Stara mudrost analitičara i istraživača javnog mnijenja, koja se ponavlja iz kampanje u kampanju, glasi da je prosječnom biraču Kosovo manje bitno od „životnih“ tema – sve dok ne postane bitnije.

„Prioritet su mu borba protiv nezaposlenosti, životni standard i ekonomska stabilnost“, rekao je Aleksandar Ivković iz Centra za suvrenemenu politiku.

„Na drugom mjestu su borba protiv korupcije i kriminala, pa tek na trećem Kosovo i Metohija, osim ako ne izbije neka kriza na Kosovu. Tada raste zanimanje za tu temu“, dodao je Ivković za „Blic“.

Upravo je vlast Aleksandra Vučića inzistirala na tim „životnim" pitanjima i u ovoj kampanji.

Na velikom predizbornom skupu u beogradskoj Areni u govorima su opet najčešće spominjane ceste, pruge, stadioni, radna mjesta i plaće. Ali, nitko od govornika, a posebno ne Vučić, nije propustio govoriti o „obrani teritorijalnog integriteta“ i tome da nikada neće prihvatiti neovisnost Kosova.

Prema Stefanu Radojkoviću, vlast je pogodila „skoro savršena oluja“ koja bi mogla utjecati na ishod izbora.

Prvo, rat u Ukrajini je donio veliki pritisak, a potom inicirao i poskupljenja koja pogađaju građane. Također u vezi s ratom u Ukrajini traje europski pritisak da se „riješi" pitanje Kosova

To su, kaže dalje Radojković, desne i nacionalne stranke namirisale kao adut da poentiraju pred izbore.

„Ako su desne ili konzervativne stranke prošle godine dobile neke glasove na pitanju rata u Ukrajini – u kojem nema nikakve uloge Srbije – onda pitanje Kosova, koje je daleko bliže, neizbježno ispliva i pored ovih životnih tema“, kaže Radojković.

„Također je neizbježno da je najveći dio glasača vrlo negativno nastrojen kad je netko kompromisno raspoložen za bilo kakve prijedloge Zapada", dodaje on.

Vučićevi birači su desno

Mnogi promatrači su i vraćanje bivšeg predsjednika Tomislava Nikolića u kampanju Srpske napredne stranke protumačili kao način da se kolebljivim glasačima ponudi poznato patrijarhalno lice, „domaćin iz Batočine“.

Jer, sudeći po anketama, Vučić nema najbolje karte kad je u pitanju tema Kosova. Prema listopadskom istraživanju Nove srpske političke misli (NSPM), samo 14 posto birača vjeruje da je „pozicija Srbije i Srba“ na Kosovu jača pod ovom vlašću u Beogradu, a čak 50 posto misli da je slabija.

„Mnogi kažu da je Vučićevo biračko tijelo na neki način potkupljeno, ali, kako god, ono jest ukotvljeno u desnom spektru“, kaže Radojković. „I kod njih postoji doza nesigurnosti povodom Vučićeve kosovske politike – suviše je nepoznanica.“

On primjećuje da je čak i proeuropska lista „Srbija protiv nasilja“ zauzela tvrđi stav o Kosovu. Radojković se osvrće na nedavni izvještaj DW-a o posjetu predstavnika te proeuropske liste Berlinu.

Kako smo pisali, tamo je Borko Stefanović (SSP) rekao da će ta koalicija sačuvati „ustavni pogled“ na Kosovo i da je ne obvezuju obećanja koja je Vučić europskim predstavnicima dao iza zatvorenih vrata.

Kao što je za nacionalni dio oporbe – a u pitanju su barem tri značajne izborne liste – Kosovo neka vrsta „zlatne koke“ u kampanji, tako su za najjaču građansku listu to pitanja nasilja, kriminala i korupcije, donekle i siromašenja građana.

EU je tema za „kamikaze"

Kako su još prije proglašenja te liste rekli izvori DW-a, i oni su svjesni da se pretjeranim isticanjem Europske unije kao cilja teško može poentirati u kampanji.

Jer, put k EU-u traje predugo, a europski političari prečesto daju podršku Aleksandru Vučiću za ovo ili ono. Posebno je stvar pikantna u trenutku kad vodeći političari iz EU-a otvoreno traže faktično priznanje Kosova.

Politolog Srđan Cvijić, dobar poznavalac Europske unije i procesa pridruživanja, kaže da bi samo „politički kamikaza" u prvi plan kampanje gurao pitanje članstva u EU-u.

„Jer, svi mediji pod režimskom kontrolom vode anti-EU i antizapadne hajke. Što bi nekoj oporbenoj stranci donijelo da i zbog toga budu razvlačeni po Vučićevim tabloidima?“ - kaže Cvijić za DW.

„A sada čak EU stvarno i nije tema kampanje. Možda je to šokantno kad se pogleda izvana, ali nije. Na talonu je mnogo drugih hitnijih pitanja", kaže, spominjući kao primjere kriminal i nasilje zbog kojeg su proljetos izbili masovni prosvjedi.

Koliko je zbog odnosa zapadnih zemalja prema Kosovu, a koliko zbog režimske propagande i općeg zamora od vječnog „europskog puta", tek u anketama EU nikad nije stajao lošije.

Prema NSPM-u, svega 39 posto građana podržava učlanjenje Srbije u EU, dok 51 posto to odbija. Taj trend koji se nazirao prošlih godina, ove godine se učvrstio.

Ima li još „europskog puta"?

Druge stvari ukazuju da službeni Beograd praktično više i ne ide k EU-u. Prema izvještaju koji je objavilo Ministarstvo za europske integracije, od ljeta 2022. do ljeta 2023. Srbija je usvojila tek 27 posto planiranih pravnih propisa kako bi primijenila pravnu stečevinu EU-a.

Po dolasku SNS-a na vlast, u prvoj polovici 2013. godine, bilo je usvojeno čak 85 posto propisa.

Kad se sve zbroji, ne čudi kakav je status EU-a u Srbiji, piše novinar Boško Jakšić za „Politiku“. Jakšić inače pred ove izbore podržava listu „Srbija na Zapadu“.

„Dio odgovornosti, ne mali, pripada i Europskoj uniji, koja podržava takvo stanje. Zapadu se jedino žuri da dođe do normalizacije odnosa Srbije i Kosova. Sve ostalo je kretnja u mjestu“, zaključuje Jakšić.

Ovaj tekst je izvorno objvljen na srpskom jeziku.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu