Nedugo nakon polaganja zakletve, američki predsjednik Donald Trump potpisao je dekret kojim se Sjedinjene Američke Države povlače iz Pariškog sporazuma o klimi. To znači da su SAD jedna od malobrojnih zemalja, poput Irana i Jemena, koje nisu dio ovog međunarodnog sporazuma.

Pariški sporazum o klimi iz 2015. obvezuje vlade na poduzimanje mjera kako bi se globalno zagrijavanje ograničilo ispod dva stupnja Celzija te da se ulože napori kako bi ga se zadržalo čak ispod 1,5 stupnjeva. Time bi se, kako se vjeruje, izbjegli najgori učinci klimatske krize.

„Odmah se povlačimo iz nepravedne, jednostrane pariške klimatske pljačke“, izjavio je Trump prilikom potpisivanja dekreta u Washingtonu. „SAD neće sabotirati vlastitu industriju dok Kina nekažnjeno zagađuje,“ naglasio je.

Kinesko ministarstvo vanjskih poslova odmah je kritiziralo ovu odluku. Glasnogovornik ministarstva, Guo Jiakun, izrazio je zabrinutost zbog povlačenja SAD-a. No, također treba istaknuti kako je Kina odgovorna za otprilike trećinu globalnih emisija štetnih plinova.

"Buši, baby, buši"

U svom inauguracijskom obraćanju, Trump je ponovio poziv - „Buši, baby, buši“. Objasnio je kako SAD imaju „najveće“ rezerve nafte i plina na svijetu te ih žele iskoristiti. 

Trump je tjednima najavljivao potpisivanje niza dekreta u prvim danima svog mandata. Mnogi od njih bili su usmjereni protiv onoga što je on često nazivao „novom zelenom prijevarom“. Jedan od prvih dekreta koje je potpisao bio je onaj o obustavljanju novih zakupa za priobalne vjetroelektrane.

On je već ranije kritizirao energiju vjetra - brzo rastuće tržište u SAD-u - i opisao vjetroturbine kao "ekonomsku i ekološku katastrofu".

Očekuje se i da će uskoro poništiti ključne mjere klimatske politike svog prethodnika Joea Bidena, uključujući dijelove Zakona o smanjenju inflacije (IRA) iz 2022. Taj zakonodavni paket ima za cilj promicanje obnovljive energije, tzv. zelenih radnih mjesta te borbu protiv klimatskih promjena. 

Tijekom Trumpovog prvog mandata, SAD su se već jednom povukle iz Pariškog klimatskog sporazuma, no to je poništio Biden kada je preuzeo dužnost 2021. godine. 

Što povlačenje iz Pariškog sporazuma znači za SAD?

Povlačenje SAD-a iz Pariškog sporazuma moglo bi imati fatalne posljedice. SAD tada ne bi bile obvezne smanjivati emisije, upozorava Laura Schäfer iz organizacije za zaštitu okoliša Germanwatch. "Ovo bi moglo biti signal drugim zemljama, primjerice Kini, da smanje svoju posvećenost zaštiti klime. Emisije štetnih plinova u SAD-u igraju ključnu ulogu u održavanju globalnog zagrijavanja ispod granice od 2 ili 1,5 stupnjeva."

Prema Svjetskom savjetu za klimu, takvim bi povlačenjem nestala mogućnost da se globalno zagrijavanje zadrži ispod 1,5 stupnjeva Celzija. SAD emitiraju oko 11 posto svjetskih stakleničkih plinova, što ih čini drugim najvećim zagađivačem nakon Kine. Prema Pariškom sporazumu, zemlje su dužne evidentirati emisije i postavljati ciljeve smanjenja svakih pet godina. Sljedeći ciljevi trebaju biti predstavljeni početkom veljače, uoči klimatske konferencije COP30 u Brazilu u studenom ove godine.

Bidenova administracija već je krajem 2024. godine predstavila ciljeve SAD-a, obvezujući se na smanjenje emisija za 61-66 posto do 2035. godine u odnosu na razine iz 2005. „Povlačenje iz sporazuma značilo bi ukidanje tih ciljeva", kaže David Waskow iz Instituta za svjetske resurse. 

Tko će preuzeti vodeću ulogu u zaštiti klime u SAD-u?

Tijekom Trumpovog prvog mandata, više od 4.000 guvernera, gradonačelnika i poslovnih lidera iz cijele zemlje, okupljenih u koaliciji „Još uvijek smo u sporazumu" (We are still in), obvezalo se poštovati obveze SAD-a prema Pariškom sporazumu. Nakon Trumpovog reizbora, neki vodeći političari obnovili su svoja obećanja o smanjenju emisija u okviru američke Alijanse za klimu, s ciljem postizanja neto nulte emisije štetnih plinova. 

Waskow naglašava da nekoliko odredbi u Zakonu o smanjenju inflacije otežava Trumpu ukidanje cijelog paketa. Posebno države s republikanskim vodstvom dobivaju značajan dio poreznih olakšica za projekte čiste energije i električnih vozila. Analize pokazuju da bi potpuno ukidanje IRA-e moglo rezultirati dodatnom emisijom od četiri milijarde tona CO₂ u atmosferu tijekom četiri godine, što je količina usporediva s godišnjim emisijama EU-a i Japana zajedno.

Što manje zaštite klime znači za američko gospodarstvo?

Povlačenje iz mjera zaštite klime moglo bi negativno utjecati i na američko gospodarstvo. Analitičari ukazuju na sve veća globalna ulaganja u zelenu energiju u odnosu na fosilna goriva. Prema Međunarodnoj agenciji za energiju (IEA), globalna ulaganja u energetski sektor vjerojatno su premašila tri bilijuna dolara 2024. godine. 

Stručnjak za energetiku Li Shuo iz Instituta za politiku društva u Aziji naglašava da će povlačenje SAD-a utjecati na konkurentnost zemlje s Kinom, posebno na tržištima čiste energije poput solarne energije i električnih vozila. „Kina sve više dominira, dok su SAD u opasnosti da dodatno zaostanu", istakao je. 

SAD odustale od liderstva u klimatskim pregovorima

Iako je Trump brzo povukao SAD iz Pariškog sporazuma, proces službenog povlačenja traje godinu dana. To znači da će SAD i dalje biti dio sporazuma na sljedećoj klimatskoj konferenciji u studenom. Nije jasno hoće li američka vlada sudjelovati na summitu, no SAD će u svakom slučaju igrati manju ulogu nego ranije. Stručnjaci smatraju da bi EU i Kina mogle preuzeti vodeću ulogu u klimatskim pregovorima.

Waskow ističe kako postoji nada za međunarodni sporazum čak i bez SAD-a. „Ovim globalnim sporazumom pokriveno je 90 posto svjetskih emisija, što je izuzetno važno," dodao je.