„To je bio najkrvaviji ustanak i sukob između države i civilnog društva u povijesti Kazahstana", kaže Christoph Mohr, šef ureda Zaklade Friedricha Eberta u Almatyju, o događajima u Kazahstanu prije godinu dana. Naglašava da je velik broj ljudi i dalje u šoku. Mnogi i dalje imaju gomilu pitanja. „Mislim da svi u Kazahstanu samo žele da se nešto poput siječnja 2022. više nikada ne ponovi", kaže Mohr.

Ovo mišljenje dijeli i stručnjakinja za Kazahstan iz Berlinskog centra za istočnoeuropske i međunarodne studije (ZOiS), Beate Eschment: „Bila sam u Almatyju u jesen i bila sam dirnuta ili čak šokirana koliko su ljudi koje godinama osobno poznajem još uvijek potreseni."

Oboje stručnjaka napominju da kazahstanske vlasti ne žele razgovore o ovom pitanju. "Država i dalje priča o 'banditima', 'kriminalcima', 'elementima koji razaraju državu'. Međutim, mnogi predstavnici civilnog društva govore o legitimnim prosvjedima, na koje su mnogi izašli zbog problema na tržištu rada i stambenog prostora. Tu priče snažno kolidiraju. Ni danas nije jasno tko je sve izgubio život i pod kojim okolnostima", kaže Mohr.

Tokajevljeva reakcija na prosvjede

Kao odgovor na "krvavi siječanj" predsjednik Kasim-Žomart Tokajev obećao je sveobuhvatne političke i društvene promjene. I zaista, bilo je nekoliko važnih događaja u Kazahstanu 2022: od ustavnih promjena poslije referenduma u ljeto do izvanrednih predsjedničkih izbora u studenom. Međutim, po mišljenju stručnjaka, ove korake ne treba precjenjivati.

Što se tiče promjena ustava, to je vrlo važan korak, "jer je na ovaj način iz ustava ponovo nestala funkcija prvog predsjednika", rekla je Eschment. Na taj način Tokajev se manje-više oslobodio Nursultana Nazarbajeva i mogao bi, takoreći, vladati bez njega u pozadini. Cijelom klanu Nazarbajeva je u velikoj mjeri oduzeta politička moć. „Međutim, smatram da ekonomski ili financijski aspekt razvlaštenja obitelji nikada ne može biti završen jer država neće moći pristupiti imovini koju je obitelj Nazarbajev prisvojila u proteklih 30 godina", kaže Eschment.

Mohr također vjeruje da je Tokajev prepoznao da je centralni zahtjev prosvjeda bio kraj starog režima Nazarbajeva, koji je karakterizirao raspad države s privatnim interesima, popunjavanje ključnih državnih pozicija članovima obitelji i korupcija. „Tokajev je naknadno zbacio stari režim Nazarbajeva. Naredio je uhićenja. Sada se raspravlja o tome da će Nazarbajev izgubiti titulu 'vođe nacije', a time i zaštitu od određenih kaznenih gonjenja", objašnjava Mohr.

Predsjednički izbori u Kazahstanu 2022.

Po mišljenju stručnjaka važan korak ka jačanju moći Tokajeva bili su izvanredni predsjednički izbori. "Međutim, kao i svi izbori u Kazahstanu, izbori nisu bili slobodni i pošteni. Tokajev nije imao protukandidata. Barem sada može tvrditi da ima podršku stanovništva. To je važno jer iza sebe još uvijek nema elitnu mrežu koja bi ga podržala ako želi daljnje reforme", kaže Eschment.

Prema Mohru, prijevremeni izbori i ustavne promjene više su bili „simulirana reakcija" na siječanj 2022. godine, a manje želja za stvaranjem „novog i poštenog Kazahstana" o kojem vlada uvijek govori. Usprkos ovoj retorici, i dalje su se koristile metode starog režima, kao što je zatvaranje oporbenih čelnika. Također nema stranačkog pluralizma. Važno je da se najavljene reforme zaista i provode.

Posljedice ukrajinskog rata za Kazahstan

I Mohr i Eschment vide rat protiv Ukrajine, koji je Rusija započela 24. veljače 2022., kao ključni vanjskopolitički događaj za Kazahstan. Šef ureda Zaklade Friedricha Eberta u Almatyju posljedice ovog rata na ekonomsku i unutarnjopolitičku situaciju u Kazahstanu smatra „ambivalentnim".

S makroekonomskoga gledišta priljev visokokvalificiranoga kadra iz Rusije, poput IT stručnjaka, ali i izmještanje ureda zapadnih kompanija iz Moskve u Kazahstan, može se vidjeti kao dobitak za zemlju. Ali sada, posebno u velikim gradovima, Kazahstanci se bore za stanove i poslove s kvalificiranijim i financijski bolje stojećim Rusima. Tako da bi socio-ekonomska situacija brzo mogla biti još napetija nego što je bila u siječnju 2022. godine, kada su izbili prosvjedi. Istovremeno, rat u Ukrajini bi također mogao postati poticaj reformama u Kazahstanu i ojačati odnose s EU-om, smatraju stručnjaci.

Budući kazahstansko-ruski odnosi

Što se tiče budućnosti odnosa Astane s Moskvom, poslije 24. veljače, rekao je Mohr, Kazahstan je pokazao da ne dijeli stav Rusije. „Kazahstan definitivno nije zemlja koja bi na bilo koji način željela podržati ovaj rat", siguran je Mohr i dodaje: „Rusija je istovremeno povijesni, kulturno, jezično, ekonomski i politički izuzetno blizak partner. Bilo bi gotovo naivno reći da će se Kazahstan sutra okrenuti Europi ili Kini." Zemlja je institucionalno vezana za Rusiju preko Organizacije ugovora o kolektivnoj sigurnosti (OVKS) i Euroazijske gospodarske unije. Velike promjene se ne mogu provesti preko noći bez rizika od otvorenog sukoba s Moskvom.

Eschment se slaže. „Tokajev ne želi kurs konfrontacije s Putinom. To bi bio samoubilački potez s obzirom na geopolitički položaj Kazahstana s granicom dugom 6.000 kilometara koju je praktično nemoguće zaštititi", kaže ona.

Mohr je uvjeren da će Astana nastojati unaprijediti trgovinske odnose s Europom i unutar srednjoazijske regije, istovremeno pokušavajući da ne naljuti previše Moskvu. „Koliko ovo može biti uspješno dugoročno ovisi u velikoj mjeri o ishodu rata i geopolitičkih pomaka", naglašava Mohr.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu