Je li to bilo to? Sudeći prema reakcijama u Iranu, male su šanse da će doći do otvorenog sukoba s Izraelom.

Prije zore u subotu (26. listopada), Izrael je izveo žestoke zračne napade na ciljeve u Iranu. Iz Teherana su priopćili da su "u obrani zemlje" poginula četiri vojnika.

Iranci o tome isprva nigdje nisu mogli saznati, barem ne na televiziji. U subotu su mnogi na društvenim mrežama izrazili svoj bijes.

Istovremeno, državni mediji su umanjivali ozbiljnost napada. Revolucionarna garda je na Telegramu prikazivala snimke punih trgova u centru Teherana, sugerirajući da se ništa ozbiljno nije dogodilo. Mnogi režimski mediji slali su reportere u užurbane četvrti glavnog grada, kako bi prikazali da je sve uobičajeno. "Ništa se ne smije pisati", kaže nam jedan novinar iz Teherana. "Samo zvanični stav. Novinarima su zabranili da objavljuju na svojim ličnim profilima na društvenim mrežama."

Mnogi Iranci su na mrežama kritizirali vlast što ih na vrijeme nijeobavijestila o napadu kako bi potražili zaklon.

Nije samo simbolika

Upravo takve reakcije režima u Teheranu navode stručnjake na zaključak da odgovora Irana neće biti. Tako misli i Alex Vatanka iz Instituta za Bliski istok u Washingtonu. On kaže da se izraelski napad od subote može smatrati odmazdom za masovni raketni napad Irana na Izrael početkom mjeseca.

Ipak, dodaje ovaj stručnjak, izraelski udar nije bio samo simbolična osveta. "Ako je točno da je poletjelo oko 140 izraelskih aviona i da su pogodili dvadesetak silosa za rakete i drugih vojnih objekata, onda to nije samo simboličan čin."

Kako Vatanka dodaje za Deutsche Welle, Izrael je ostvario svoj cilj, Sjedinjene Američke Države nemaju ništa protiv toga, ali ne žele dalju eskalaciju. "Mislim da poruke iz Teherana, koje govore o maloj šteti od napada, pokazuju da seIran nada da neće biti druge runde, da je osveta Izraela završena."

Doduše, dužnosnici Irana i Izraela razmijenili su nove prijetnje nakon napada, ali se u vojnom smislu ništa nije dogodilo.

Nezadovoljstvo u Iranu

Narod u Iranu često zamjera vlastima što zemlju uvlače u sukob s Izraelom. Iranska valuta rial pala je na najnižu razinu u odnosu na dolar, a godišnja inflacija dosegnula je 33 posto, prema službenim podacima.

Mnogi Iranci vide ekonomski kolaps kao posljedicu toga što Teheran financijski podržava Hezbolah u Libanonu i Hamas u Pojasu Gaze.

"Čak i ako rat ne eskalira, pad riala u odnosu na dolar će se nastaviti", kaže Alireza Salavati, ekonomski analitičar koji živi u Londonu. "To je sve povezano sa sankcijama i psihološkim efektom konflikta Irana i Izraela."