Bio je to vrlo zahvalan vikend za vojne analitičare i političke komentatore u Izraelu. U petak se za riječ javio čelnik Hezbolaha Hasan Nasralah i optužio Saudijsku Arabiju da pokušava gurnuti Izrael u rat sa Libanonom. Istovremeno je upozorio i pozvao smrtnog neprijatelja Izrael da se ne miješa. Izraelska vojska je u subotu oborila bespilotnu letjelicu iznad okupirane Golanske visoravni koristeći raketni obrambeni sustav Patriot. Dron je očigledno bio u izviđačkom letu iznad demilitarizirane zone. Izrael će učiniti sve kako bi djelovao protiv šijitske osovine u Siriji," priopćio je ministar odbrane Avigdor Liberman. Dani prije toga bili su obilježeni nagađanjima o pozadini ostavke libanonskog premijera Saada Haririja i diplomatskim šahovskim potezima saudijskog princa Mohameda Salmana, koji gradi reputaciju u regiji.

U Izraelu su bili iznenađeni potezima Saudijske Arabije, ali reakcije na to su bile suzdržane. Izraelski premijer Netanjahu bio je u Londonu ovog vikenda i tamo je saznao o ostavci libanonskog šefa vlade. U priopćenju iz njegovog kabineta rečeno je da je ostavka premijera Libanona "poziv na buđenje međunarodne zajednice" protiv agresije Irana, koji pokušava da transformirati Libanon u drugu Siriju".

"To je sukob za dominaciju dvije velike sile u regiji. Jedna je Iran i njegovi uglavnom šijitski saveznici kao što je Hezbolah, drugi je sunitska koalicija predvođena Saudijskom Arabijom", rekao je Shaul Shay, šef političkog odjela Interdisciplinarnog istraživačkog centra u Herzliji (IDC). "Linije fronta se mogu vidjeti u Jemenu, Siriji, Iraku. Iako Izrael nije u tim taborima, ova zemlja ima svoje interese i crvene linije, za koje ne želi da budu prekoračene." A one su prije svega u Siriji, gdje se odnosi političkih snaga pomiču u korist Irana i njegovih saveznika.

Nitko ne želi rat

Kriza prije svega pogađa Saudijsku Arabiju i Iran. "Ne mislim da Izrael i Hezbolah imaju direktan interes da budu uvučeni u sukob", kaže Joel Guzansky, politolog s INSS-instituta u Tel Avivu. "Ostavka Haririja nije nužno u interesu Izraela, naprotiv, njegova ostavka daje Iranu još veći utjecaj". Saudijska Arabija i Izrael - dvije zemlje koje nemaju međusobne diplomatske odnose - imaju zajedničkog neprijatelja: Iran. Ali to ne znači da će Izrael požuriti da u korist Saudijske Arabije naredi svojim trupama da pređu granicu, napisao je vojni analitičar Amos Harel za list Ha'Aretz.

Na sjevernoj granici stalno su prisutne napetosti. Svaka pogrešna kalkulacija, smatraju analitičari, može izazvati novi sukob. Izrael se ne bi trebao "preuranjeno upuštati u sukob", smatra bivši američki ambasador u Tel Avivu, Daniel Shapiro. "Sasvim je razumljivo da Saudijci pokušavaju stvoriti okvir da izazovu Iran u Libanonu - ratom između Izraela i Hezbolaha", piše američki diplomat.

U Izraelu, i to nije nikakva tajna, se polazi od toga da će jednoga dana doći do novog rata sa šijitskim Hezbolahom u Libanonu. Nitko ne zna međutim kada. Izraelski vojni krugovi upozoravaju da bi treći libanonski rat imao potpuno drugačiji odjek u regiji. Prvi dani bili bi odlučujući, došlo bi do puno razornijeg uništavanja civilne infrastrukture. Ovo su naučene lekcije iz posljednjeg Libanonskog rata 2006. godine, iz koje se niti jedna od ratnih strana nije pojavila kao definitivan pobjednik. Čak je i opasnost od šijitskog Hezbolaha porasla. Usprkos velikih ljudskih gubitaka u ratu u Siriji, Hezbolah se i dalje smatra dobro organiziranim. Izraelski vojni stručnjaci smatraju da je njegov arsenal oružja od 2006. godine porastao na više od 100.000 raketa.

Strah od iranskog utjecaja

Ali, strateški interes Izraela je trenutno na razvoju situacije na jugu Sirije. "Izrael apsolutno ne želi da Iran izgradi dugoročno prisustvo u Siriji", rekao je Shaul Shay, stručnjak za sigurnost iz IDC-a. Tijekom šestogodišnjeg sukoba u Siriji, Izrael je stalno govorio da se neće miješati u sukob, osim ako se ne pređu određene crvene linije. Izraelska strategija sastojala su u bezbrojnim zračnim udarima na Hezbolahove konvoje oružja i tvornice streljiva u Siriji. Do prije nekoliko mjeseci režim Asada u Damasku na to je uglavnom odgovarao verbalnim prijetnjama. Ali, nedavno je sirijska vojska uzvratila napade raketama zemlja-zrak. Asadov režim sve više misli da je na pobjedničkoj strani i testira pravila igre, smatraju izraelski vojni eksperti. To može zahvaliti vojnoj podršci Rusije i savezništvu s Iranom, zbog kojeg su libanonski Hezbolah i druge šijitske paravojne grupacije od 2015. godine podržavale Asadov režim u borbi protiv IS-a.

Ho će strategija Izraela imati uspjeha, ostaje otvorenim. BBC je tijekom prethodnog vikenda objavio satelitske snimke, koje prema procjeni zapadnih tajnih službi ukazuju da Iran gradi vojnu bazu u blizini Damaska.

Rusija, SAD i Jordan su nedavno postigle dogovor oko situacije u južnoj Siriji. Oni namjeravaju ograničiti "prisustvo stranih grupa na jugu Sirije i kasnije ga potpuno isključiti". Ovo se uglavnom odnosi na Hezbolah i druge šijitske saveznike. "Ali zahtjevi Izraela, koji je tražio da se Iranci dovoljno udalje od granice, očigledno nisu uzeti u obzir", javili su izraelski mediji u početkom tjedna.

Sirija je pod velikim pritiskom na jugu, gdje bi se mogla suočiti s eskalacijom. Izrael je prije sedam dana digao u zrak tunel "Islamskog Džihada" na granici s Pojasom Gaze. Tom prilikom je ubijeno12 pripadnika ove grupe. Od tada je na obje strane retorika postala osjetno oštrija.