Prema ograničenim informacijama koje je objavila njemačka vlada, dronovi Heron TP koje je ugovorom o leasingu Njemačka iznajmila od Izraela, izraelska vojska (IDF) možda koristi u aktualnom sukobu na Bliskom istoku. Ovi dronovi, koji mogu biti naoružani i korišteni za otkrivanje ciljeva i nadzor, dio su flote koju je njemačka vlada iznajmila od Izraela 2018. za vrijeme kancelarke Angele Merkel.

U listopadu 2023. kada je izbio rat u Gazi njemački vojnici su se obučavali na ovim dronovima u Izraelu. Ubrzo nakon toga dronovi su „iz solidarnosti s Izraelom" predani IDF-u, kako je tada objasnilo njemačko Ministarstvo obrane. Predaja dronova je bila dio vojne potpore koju je njemački ministar obrane Boris Pistorius obećao Izraelu na samitu, nakon terorističkog napada Hamasa 7. listopada.

Međutim, u idućim mjesecima nije bilo jasno plaća li Njemačka i dalje ovaj ugovor o leasingu, čija je vrijednost procijenjena na oko milijardu eura. Informacija dobivena u travnju na osnovi zahtjeva za slobodu informacija, pokazala je da je ugovor s Izraelom i dalje „aktivan", dakle njemačka i dalje plaća leasing, ali Bundeswehr više nema pristup ovim dronovima.

Upotreba dronova na Bliskom istoku

Prema proizvođaču Israel Aerospace Industries (IAI), dronovi Heron su bespilotne letjelice koje lete na srednjoj visini s dugim trajanjem leta i mogu nositi „raznovrsno oružje".

U Izraelu su poznati pod imenom „Eitan", imaju raspon krila od 26 metara i mogu ostati u zraku više od 30 sati. S maksimalnom visinom leta do 13.700 metara, operiraju iznad komercijalnog zračnog prometa.

Prema više medijskih izvještaja IDF je koristio dronove Heron u ratu u Gazi, kao i u vojnim operacijama na jugu Libanona.

Početkom rujna Hezbolah je tvrdio da je presreo jedan dron Heron koji je ušao u libanonski zračni prostor i bio prinuđen povući se. Dronovi su postali ključni dio strategije izraelske vojske u ratu u Gazi. Prema stručnom časopisu Defense News, od napada Hamasa 7. listopada 2023. IDF je iznad Pojasa Gaze pored drugih tipova dronova koristio i Heron TP.

Paradoks preciznosti

Dronovi su posljednjih godina preuzeli sve značajniju ulogu u ratovanju jer su u stanju letjeti iznad cilja mnogo duže od konvencionalnih ratnih zrakoplova i mogu prikupljati preciznije podatke - prije i poslije napada. Ovo je rezultiralo onim što kritičari često nazivaju „paradoksom preciznosti“: činjenica da su dronovi sposobni za preciznije udare otvara mogućnost češćih napada jer se koriste u situacijama kada se zrakoplovi ne bi koristili. To, kako tvrde kritičari, dovodi do većeg broja smrtnih slučajeva civila.

„Ciljate, na primjer, jedinice Hamasa, ali ako su oni u okruženju gdje je mnogo civila - a to je u gusto naseljenim područjima poput Gaze teško izbjeći, uvijek postoji visok rizik da će i civili biti ubijeni ili ozlijeđeni“, objašnjava u razgovoru za DW Max Mutschler, vodeći istraživač iz Bonn International Centra za istraživanje sukoba (BICC).

Kršenje međunarodnog prava

Mogućnost da bi dronovi Heron mogli biti korišteni za kršenje međunarodnog prava u ratu u Gazi, istakla je Nikaragva početkom godine u svojim optužbama protiv Njemačke pred Međunarodnim sudom pravde prema Konvenciji UN-a o genocidu.

Branitelji njemačke vlade odbacili su optužbe: „Dok su njemački vojnici trenirali na njima, dronovi nisu bili naoružani. Nakon 7. listopada njemačko vojno osoblje napustilo je Izrael jer njihova sigurnost nije mogla biti zajamčena; tako da je njihova obuka na izraelskom tlu privremeno prekinuta."

Osim informacije da Njemačka i dalje plaća leasing za dronove, njemačka vlada nije voljna otkriti više detalja o tom ugovoru.

Na upite Bundestaga i DW-a početkom ove godine, Ministarstvo obrane je izjavilo da su detalji ugovora o dronovima s Izraelom klasificirani kao povjerljivi.

„Otvoreno odgovaranje na pitanje moglo bi otkrivanjem osjetljivih informacija opteretiti multinacionalnu suradnju u okviru projekta German Heron TP i posebno odnose između Izraela i Njemačke", odgovorilo je Ministarstvo na pitanje oporbene stranke Savez Sahra Wagenknecht BSW.

Nezadovoljstvo reakcijom Ministarstva obrane

Ruth Rohde, istraživačica britanske grupe Shadow World Investigations UK, koja je podnijela zahtjev za slobodu informacija njemačkom Ministarstvu obrane, nije zadovoljna odgovorom. Ona kritizira i to što je njemačka vlada u odgovoru na drugi zahtjev izjavila da „nema stručnih mišljenja, procjena ili drugih dokumenata" o tome krše li možda dronovi koje je osigurala Njemačka međunarodno pravo u Gazi.

„Palestinci na okupiranim teritorijima s pravom su uplašeni od dronova na nebu", kaže Rohde za DW. Nemaju mogućnost doznati nadgledaju li ih dronovi ili im prijete smrću, kaže ona.

Istraživač BICC-a Mutschler načelno nema prigovor na leasing dronova od strane Njemačke, ali smatra problematičnim to što su Izraelu prepuštena dva drona.

„Razumljivo je da je ubrzo nakon 7. listopada donesena ta odluka. Ali, zapravo bi tu odluku sada trebalo poništiti, s obzirom na sve veći broj izvještaja o kršenju humanitarnog međunarodnog prava u Gazi od strane izraelskih snaga koje tamo koriste i naoružane dronove.“

Kritike ugovora o dronovima zbog kolateralne štete

Prvobitni ugovor o leasingu, sklopljen 2018. za vrijeme kancelarke Angele Merkel (CDU) i ministrice obrane Ursule von der Leyen (CDU), izazvao je kontroverze u njemačkom parlamentu.

Tadašnja oporbena stranka Zeleni izrazila je zabrinutost zbog mogućnosti da Njemačka koristi naoružane dronove.

A socijaldemokrati, tada u koaliciji s CDU-om i CSU-om, promijenili su stajalište, odnosno odrekli se obećanja koje su dali tijekom izborne kampanje 2017. da neće podržati ugovor o dronovima.

Mutschler ističe da je tada i u javnosti bilo mnogo kritike. „U javnom diskursu dronovi su imali vrlo negativan imidž, uglavnom zbog njihove upotrebe od strane SAD-a u 'rata protiv terorizma' poslije 11. rujna 2001. Mediji u Njemačkoj bili su izuzetno kritični jer su često sugerirali da upotreba dronova znači prihvaćanje velike kolateralne štete."

Ovaj tekst je izvorno objavljen na engleskom jeziku.