Izrael je pojačao svoje kontrole nad teritorijem Pojasa Gaze. Kao rezultat toga, sve više od ukupno 2,3 milijuna stanovnika se potiskuje na sve manji prostor, dok istovremeno traje intenzivno bombardiranje.

U subotu je izraelski ministar obrane Israel Katz izjavio da su Izraelske obrambene snage (IDF) preuzele kontrolu nad velikim dijelovima juga Pojasa Gaze.

„IDF je sada završio preuzimanje kontrole nad Morag koridorom, koji povezuje Rafah i Kan Junis, čime je čitavo područje između Filadelfijskog koridora i Moraga postalo dio izraelske sigurnosne zone", rekao je Katz. Na društvenoj mreži X dodao je da će „Gaza postati manja i izoliranija, a sve više njenih stanovnika bit će prisiljeno na evakuaciju iz zone sukoba". Pozvao je Palestince da „uklone Hamas" kako bi se „rat zaustavio".

Izraelska vlada je obećala da će pojačati ofanzivu i zauzeti velike dijelove Pojasa Gaze kako bi izvršila pritisak na Hamas, organizaciju koju mnoge zemlje smatraju terorističkom, da oslobodi preostalih 59 talaca, od kojih se za 24 vjeruje da su još živi, i da prihvati nove uvjete primirja.

Civili plaćaju cijenu

I opet, najviše ispaštaju civili u Pojasu Gaze. Prije rata je u Rafahu i okolici živjelo oko 200.000 Palestinaca.

Kada se Abdul Rahman Abu Taha vratio u Rafah nakon privremenog primirja u siječnju, zatekao je „samo mali dio kuće koji još stoji". Njegova obitelj je ostala živjeti među ruševinama. Početkom travnja izraelska vojska izdala je naređenje za raseljavanje, pa su Taha i njegova obitelj su ponovo bili prisiljeni na odlazak.

„Rafah je skoro potpuno uništen. Ostalo je samo nešto malo kuća. Ulice su razrušene i morat će se ponovo graditi. Sad će dovršiti posao i uništiti i ono što je ostalo“, rekao je Taha, koji sada živi u šatoru u Kan Junisu, u još težim uvjetima.

Nakon završetka prve faze primirja početkom ožujka izraelska vlada je obustavila isporuku goriva, hrane, komercijalnih i humanitarnih potrepština za Gazu. Ujedinjeni narodi su u ponedjeljak upozorili da je „humanitarna situacija sada vjerojatno najgora u posljednjih 18 mjeseci od početka sukoba".

„Samo što smo pomislili da je rat gotov, vratio se svom silinom, s konstantnim prolijevanjem krvi - 24 sata dnevno", rekao je Abu Taha. „Kaos je još veći. Sigurnosna situacija se pogoršava. To je zastrašujući osjećaj.“

Ovaj 51-godišnji Palestinac zabrinut je zbog toga što je njegov rodni grad sada dio tzv. „sigurnosne zone". Novi koridor Morag — kopneni pojas od oko 12 kilometara od istoka prema zapadu — odsijeca Rafah od susjednog Kan Junisa i graničnog prijelaza s Egiptom.

Nazvan je po bivšem izraelskom naselju koje je demontirano 2005. godine, kao i koridor Netzarim u središtu Pojasa Gazi, koji razdvaja sjever i jug pojasa. IDF nadzire kretanje između ovih područja na kontrolnim točkama. Vojska se, doduše povukla za vrijeme primirja, ali je ponovo raspoređena u ožujku.

Abu Taha se nada da Izrael samo pokušava „zastrašiti narod i izvršiti politički pritisak“, a ne da ga želi zauvijek spriječiti da se vrati kući. No istovremeno kaže: „Problem je što je cijela budućnost Pojasa Gaze sada neizvjesna."

Izraelska vlada nije iznijela nikakav plan za „dan poslije" i svoje postupke predstavlja kao dio strategije maksimalnog pritiska na Hamas. Organizacije za ljudska prava kažu da djeluje kao da Izrael stvara temelje za dugoročnu vojnu kontrolu komadanjem Pojasa Gaze na više dijelova pomoću koridora i širenjem tampon zone duž granice s Izraelom.

Novo raseljavanje stanovništva

Prema podacima UN-ovog ureda za koordinaciju humanitarnih poslova (UNOCHA), tijekom najnovije ofanzive ponovo je raseljeno oko 400.000 ljudi. Za vrijeme primirja u siječnju stotine tisuća ljudi moglo se vratiti s juga na sjever, no sada ih izraelska vojska ponovo upućuje da idu još zapadnije.

Prema UNOCHA, na skoro 70 posto teritorija važi „naređenje o raseljavanju“ ili je označeno kao „zabranjena zona“, gdje izraelske vlasti zahtijevaju od humanitarnih timova da koordiniraju kretanje. Izraelska vojska tvrdi da su evakuacije u cilju zaštite civila, a neke su provedene na područjima s kojih su palestinski borci nedavno ispalili rakete prema Izraelu.

Ministar obrane Katz je prošlog vikenda ponovio da će se „dobrovoljan odlazak“ u druge zemlje dozvoliti „svima koji su zainteresirani“, što je aluzija na kontroverzni plan američkog predsjednika Donalda Trumpa o „preseljenju" svih 2,3 milijuna stanovnika Pojasa Gaze - plan koji Ujedinjeni narodi ocjenjuju kao prisilno iseljavanje.

Proširena tampon zona uništava sela i oranice

Pored raseljavanja i razdvajanja teritorija Izrael je postepeno proširivao i postojeću tampon zonu na području Pojasa Gaze, koja se proteže od sjevera duž granice s Izraelom pa sve do juga, prema Egiptu.

Organizacija Breaking the Silence, koja prikuplja svjedočenja bivših izraelskih vojnika, objavila je izvještaj u kojem navodi da se u tampon zoni sustavno uništavaju kuće, infrastruktura i poljoprivredno zemljište. Navode da je to područje sada uglavnom zabranjeno za Palestince.

„Uništavali smo sve: polja, groblja, industrijske zone i kuće naravno. Pretpostavka u IDF-u je da će nam to donijeti veću sigurnost. Zašto? Zato što možemo vidjeti pripadnike Hamasa ili Islamskog džihada kako se približavaju", rekao je Nadav Weiman, direktor organizacije Breaking the Silence.

Velik dio zemlje, koji je sada u tampon zoni, ranije je bio poljoprivredno zemljište, što postavlja pitanje dugoročne sposobnosti Pojasa Gaze da ponovo proizvede makar dio hrane za vlastite potrebe. Prema procjenama organizacije Breaking the Silence (Prekini šutnju), tampon zona je široka i do 2,5 kilometara na pojedinim mjestima i dopire do gradskih četvrti kao što je Šedžaija u istočnom dijelu grada Gaze.

Lamia Bahtiti je napustila Šedžaiju prošli tjedan uz zvuke granatiranja i bombardiranja. „Sva područja blizu granice — sjever, jug i istok — su zauzeta i pod artiljerijskom vatrom. Svi dijelovi Gaze su pod zračnim napadima. Nema izlaza", rekla je ona telefonom za DW iz zapadnog dijela Gaze, gdje sada boravi kod rodbine.

Suočava se sa svakodnevnom borbom za preživljavanje: „Na tržištu nema sredstava za čišćenje, nema vode za piće, nema dovoljno hrane, nema plina, a zdravstvena situacija je užasna."

„Gaza više nije ona ista Gaza. Trudimo se da preživimo zbog naše djece i u nadi za bolju budućnost“, rekla je.

Ovaj tekst je prvobitno objavljen na engleskom jeziku