1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
PolitikaAfrika

Izraelski brodovi na meti pirata

Nicolas Martin
3. prosinca 2023

Jemenski Hutui oteli su izraelski brod u znak solidarnosti s Palestincima u Pojasu Gaze. Hoće li politička piraterija predstavljati prijetnju međunarodnom brodarstvu?

Galaxy Leader
Teretni brod Galaxy Leader otet je 19. studenoga 2023.Foto: Owen Foley/REUTERS

Pripadnici etničke grupe Hutu iz Jemena su 19. studenoga oteli teretni brod u Crvenom moru. Naoružani ljudi skočili su iz helikoptera na palubu broda Galaxy Leader i podigli palestinske i jemenske zastave. Glasnogovornik Hutu vojske Jahja Sari tada je najavio da će svi brodovi koji imaju veze s "izraelskim neprijateljem" sada biti "legitimne mete".

Teretni brod Galaxy Leader dugačak je oko 190 metara i izgrađen je 2002. godine za prijevoz automobila. Pripada kompaniji izraelskog biznismena Abrahama Ungara.

Prema internetskoj stranici Marine Traffic, prazan brod je napustio Körfez u Turskoj i bio na putu za Pipavav, Indija. No skrenuo je sa svoje rute jugozapadno od Džede u Saudijskoj Arabiji. Brod je trenutno usidren u luci Hodeida u Jemenu.

Glasnogovornik izraelske vojske govori je o „vrlo ozbiljnom incidentu od globalnog značaja”. Ured izraelskog premijera Benjamina Netanyahua je direktno okrivio Iran za napad: „Ovo je još jedan akt iranskog terorizma.”

Operater broda, japanska brodarska kompanija Nippon Yusen, priopćio je da trenutno prikuplja informacije o 25-članoj posadi, koja dolazi s Filipina te iz Bugarske, Ukrajine, Rumunjske i Meksika.

Nekoliko dana kasnije, 26. studenoga, dogodio se još jedan incident. Američka mornarica je navodno zarobila pet pirata. Oni su ranije u Adenskom zaljevu kod Somalije pokušali oteti tanker Central Park, koji je u vlasništvu jednog izraelskog biznismena.

Geopolitički problemi

Broj otmica brodova ponovo se povećao u mjesecima i prije Hamasovog terorističkog napada na Izrael 7. listopada. Perzijski zaljev, Hormuški tjesnac i Omanski zaljev smatraju se posebno ranjivima.

Najnoviji napadi su uglavnom posljedica napetosti između SAD-a i Irana i ograničenja trgovine iranskom naftom. Oni su dio uzvratnog udara Irana na SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo, kaže Dimitris Maniatis, komercijalni direktor sigurnosne tvrtke Seagull Maritime i pojašnjava: „Revolucionarna garda želi koristiti svoju mornaricu kako bi pokazala da kontrolira Hormuški tjesnac."

Još u travnju i svibnju iranske pomorske snage zaplijenile su tri tankera za naftu pod međunarodnom zastavom. Ovo je očigledno bila reakcija na američku zapljenu tankera za koje se tvrdilo da su prevozili iransku naftu i tako zaobišli sankcije.

Stručnjaci vjeruju da će se ovakvi incidenti i dalje događati i da će na meti posebno biti brodovi povezani s Izraelom. „Oni (pirati – prim. red.) traže medijsku pažnju i imaju informacije o izraelskim brodovima. Vrlo ih je lako pratiti", kaže Maniatis.

Pobunjenici iz etničke grupe Hutu u jemenskom glavnom gradu Sani s palestinskim zastavamaFoto: Mohammed Huwais/AFP

S ovim se poklapa izjava vođe pobunjenika etničke grupe Hutu Abdula Malika al-Hutija. Shodno tome, posebno se traže izraelski brodovi u Crvenom moru - čak i oni koji ne plove pod izraelskom zastavom.

Hutui ne djeluju sami

„Sve ovo nije ništa novo, to je samo velika vijest jer su Hutui to učinili", kaže Maniatis. „Istu taktiku Iranci koriste u Hormuškom tjesnacu od 2019. Hutui sada djeluju u ime Teherana protiv Izraela i drugih", dodao je on.

Jemen se nalazi na jugu Arapskog poluotoka. Jedna od najvažnijih svjetskih brodskih ruta prolazi pored njega do i od Sueskog kanala u Egiptu. Ovaj kanal povezuje Sredozemno sa Crvenim morem, što ga čini najkraćim morskim putem od Azije do Europe. Oko deset posto cjelokupne svjetske trgovine odvija se kroz Crveno more, uključujući i naftu i tekući plin.

Hutui pritom kontroliraju veći dio zapadne obale Jemena. Ovo im omogućava kontrolu nad dijelom Crvenog mora i u tjesnacu Bab el-Mandeb, koji je jedan od najprometnijih vodenih puteva na svijetu.

Mnogo toga ukazuje na to da su Hutui uz podršku Teherana sada promijenili svoju strategiju. „Hutui nisu izvršili nijednu otmicu brodova posljednjih godina", kaže Harish Natarajan iz sigurnosne tvrtke AKE International.

Satelitska snimka Adenskog zaljeva i tjesnaca Bab el-MandebFoto: NASA/UPI Photo/Newscom/picture alliance

Do sada je najveća prijetnja u Crvenom moru i Adenskom zaljevu dolazila od pirata koji su djelovali iz čisto ekonomskih interesa, kaže Natarajan. Prema riječima ovog stručnjaka, vlasnici moraju platiti između milijun i milijun i pol dolara za povratak otetog broda.

Konfiskacija Galaxy Leadera bila je politički motivirana, rekao je za DW John Stawpert iz Međunarodne komore za brodarstvo. No on smatra da je prijetnja trgovačkom pomorstvu mala i da će „vjerojatno tako i ostati".

Prije svega politički rizik

Ali predviđanja su teška, posebno imajući u vidu da oko trećine svjetskog dnevnog brodskog prometa prolazi kroz sjeveroistočni dio Afrike.

Prema riječima stručnjaka za sigurnost Natarajana, rizik od napada ovisi prvenstveno o razvoju događaja u Pojasu Gaze. Eskalacija izraelskih operacija protiv Palestinaca povećala bi rizik od napada na izraelske brodove, a moguće i na institucije SAD-a i Zapada.

Ujedinjeni narodi procjenjuju da piraterija globalne prijevoznike košta i do 12 milijardi dolara godišnje.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu