Izraelski predsjednik Izchak Herzog u svom je govoru u Bundestagu zahvalio Njemačkoj na podršci njegovoj zemlji. „Država Izrael je ponosna na partnerstvo s Njemačkom", rekao je Herzog pred zastupnicima u njemačkom parlamentu u Berlinu. „Mi jako cijenimo njemački doprinos sigurnosti i uspjehu Izraela." Herzog je istaknuo da obje zemlje mogu stvarati zajedničku budućnost na temeljima zajedničkog sjećanja na holokaust.

„Samo zajedno možemo dati značaj sjećanju", naglasio je izraelski predsjednik. I dodao da za njegovu zemlju tu spada i „zakletva vjernosti slobodi i sigurnosti države Izrael i dobrobiti židovskog naroda".

„Židovski narod ne zaboravlja"

Herzog je također istaknuo da će holokaust uvijek imati središnju ulogu u njemačko-izraelskim odnosima. „Židovski narod ne zaboravlja", rekao je. Istodobno je izrazio veliko poštovanje za razvoj Njemačke nakon Drugog svjetskog rata. Njemačka je postala „jedan od najvažnijih vođa slobodnog svijeta", ona je ponovo „motor duha i kulture", naglasio je Herzog.

On se izričito zahvalio i zbog prethodnog održavanja komemoracije povodom 50. godišnjice atentata na Olimpijskim igrama u Münchenu. „Zahvaljujem Vam na jučerašnjoj emocionalnoj ceremoniji", rekao je izraelski predsjednik i dodao da Njemačka „preuzimanjem odgovornosti" daje doprinos „ublažavanju bola članova obitelji žrtava".

Prije Herzoga posljednji izraelski predsjednik koji je držao govor u Bundestagu bio je u siječnju 2020. Reuven Rivlin.

Sjećanje na žrtve atentata u Münchenu

Najvažniji razlog posjeta izraelskog predsjednika Njemačkoj je komemoracija za žrtve atentata na Olimpijskim igrama u Münchenu 1972. u kojem je ubijeno 11 izraelskih sportaša. Njemački predsjednik Steinmeier je na komemoraciji povodom 50. godišnjice atentata održanoj u vojnoj zračnoj bazi Fürstenfeldbruck zamolio za oprost zbog nedostatne zaštite izraelskih sportaša i manjkave istrage atentata.

I predsjednica Bundestaga Bärbel Bas (SPD) je, otvarajući današnju (6.9.) plenarnu sjednicu, zamolila za oprost i naglasila: „Sretna sam da su savezna vlada i članovi obitelji žrtava postigli dogovor." „Nijedna odšteta neće učiniti kao da se ta ubojstva nisu ni dogodila ili izliječiti duboke rane bližnjih", rekla je Bas. I dodala da dogovor o odšteti ipak znači „priznavanje bola". „50 godina nakon užasnog atentata tu je jedan, doduše, kasni ali važan znak odgovornosti."

Bas se također požalila na antisemitizam u Njemačkoj: „I danas postoji mržnja usmjerena prema Židovima i Izraelu. Sramota je da su židovske ili izraelske ustanove sigurne samo pod policijskom zaštitom, da se na demonstracijama huška protiv Izraela, da se na društvenim mrežama želi smrt Izraelu." Predsjednica Bundestaga je također dodala: „Svi mi moramo odlučno postupati protiv te mržnje i huškanja. Sa svim sredstvima koja nam stoje na raspolaganju."

Steinmeierov posjet Bergen-Belsenu

Nakon svog govora u Bundestagu Herzog je zajedno s njemačkim kolegom Steinmeierom sudjelovao na polaganju vijenaca kod spomenika žrtvama holokausta u Berlinu. Potom su oba predsjednika posjetila spomen-područje na mjestu nekadašnjeg koncentracijskog logora Bergen-Belsen. Herzogov otac, bivši izraelski predsjednik Chaim Herzog, bio je pripadnik britanskih snaga koje su u travnju 1945. sudjelovale u oslobađanju logora.

U Bergen-Belsenu je život izgubilo više od 52.000 logoraša i oko 20.000 ratnih zarobljenika. Među žrtvama je bila i židovska djevojčica Anne Frank, čiji je dnevnik poznat širom svijeta.

ajg/tagesschau.de

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu