Sud u Beogradu ponovno odlučuje o sudbini Andreja Gnjota. Od 27. kolovoza razmatraju njegovu žalbu na odluku Višeg suda na ponovljenom suđenju, koja nalaže da se Gnjot izruči Bjelorusiji.

Gnjot je već deset mjeseci u srpskom pritvoru. Bjeloruske pravosudne vlasti podigle su protiv njega optužnicu zbog utaje poreza, ali Gnjot i njegovi odvjetnici tvrde da se kazneni progon događa zbog njegovih političkih aktivnosti protiv diktatora Aleksandra Lukašenka. Gnjot je sudjelovao u različitim prosvjedima protiv pokradenih predsjedničkih izbora u ljeto 2020. godine.

Interpolova tjeralica

41-godišnji Gnjot snima reklamne televizijske spotove, redatelj je, novinar i politički aktivist. Nakon bijega iz Bjelorusije živio je na Tajlandu. Uhićen je 30. listopada 2023. godine, kada je iz Bangkoka stigao u Beograd.

„To je bilo moje drugo putovanje u Srbiju. Nešto prije toga, u kolovozu, već sam bio u zemlji da nešto snimam. Ali ovaj put, odmah na kontroli putnika u zračnoj luci su me uhitili. Odveli su me u policiju i tamo su me obavijestili da je Interpol izdao tjeralicu za mnom po nalogu bjeloruskog Interpolovog ureda", kaže Gnjot u razgovoru za DW.

Tada je saznao da je u Bjelorusiji protiv njega pokrenut sudski postupak zbog navodne utaje poreza u iznosu od 300.000 eura. Redatelj naglašava da su optužbe politički motivirane. Gnjot je nakon uhićenja otkrio da je osnivač Slobodnog udruženja sportaša SOS BY, inicijative koja je pokrenuta 2020. godine nakon spornih predsjedničkih izbora.

Udruženje je imalo utjecaj na odluku da se Bjelorusiji oduzme organizacija Svjetskog prvenstva u hokeju na ledu 2021. Također im je uspjelo prekinuti financiranje Nacionalnog olimpijskog odbora Bjelorusije. Godine 2022. bjeloruske vlasti su to udruženje proglasile „ekstremističkom grupom“.

Zatvor, kućni pritvor, elektronička narukvica

Nakon uhićenja je Andrej Gnjot prebačen u centralni zatvor. Nakon mjesec i pol srpsko pravosuđe odlučilo je dopustiti njegovo izručenje Bjelorusiji. „Sredinom prosinca 2023. dobio sam papir na kojem je pisalo da Srbija smatra da je moja ekstradicija moguća i da za to ne vidi prepreke“, priča on. „Naravno, to je za mene bio šok.“

U ožujku 2024. godine, nakon žalbe, odluka je ukinuta zbog pogreške u postupku i predmet je poslan na ponovno razmatranje. U obrazloženju je pisalo da nisu bile rasvijetljene sve okolnosti slučaja, a Gnjot nije imao priliku izjasniti se pred sudom.

Žalba i napeto iščekivanje

Početkom lipnja Gnjot je izašao iz zatvora i stavljen u kućni pritvor. Prijatelji su za njega unajmili stan u Beogradu. „Stavili su mi elektroničku narukvicu. Smijem jednom dnevno napustiti stan, ali samo na sat vremena.“

Nakon ponovljenog postupka presuda je opet glasila da Gnjot može biti protjeran u Bjelorusiju. Njegovi odvjetnici ponovno ulažu žalbu. Ona se razmatra od 27. kolovoza.

„Ako Apelacijski sud ne bude na mojoj strani, Ministarstvo pravosuđa će morati potpisati nalog za ekstradiciju. Srbija će me onda poslati u sigurnu smrt. U Bjelorusiji me očekuju nasilje, mučenje, uništavanje mog tjelesnog i psihičkog zdravlja. Predstoji mi teška borba da se iz ovog stana vratim kući, a ne da me jedna diktatura uništi“, kaže on.

Međunarodna podrška Andreju Gnjotu

U proljeće 2024. Interpol je blokirao pristup podacima o Andreju Gnjotu, a u srpnju je priopćio delegaciji Europske unije u Srbiji da nema razloga da Gnjot bude na međunarodnoj tjeralici.

Marie Struthers, direktorica za regiju Istočne Europe i Središnje Azije pri međunarodnoj nevladinoj organizaciji Amnesty International, kaže da je „uslijed stalnih teških povreda ljudskih prava u Bjelorusiji“ i rizika za Andreja Gnjota važno da srpske vlasti „odmah obustave postupak ekstradicije". Prema njoj, netko tko je sudjelovao u akcijama kritike režima „ne smije ni pod kojim uvjetima biti predan režimu Aleksandra Lukašenka".

Petar Vidosavljević iz Beogradskog centra za ljudska prava napominje da je Beograd više puta u postupcima izručenja prekršio ljudska prava: „Dosadašnja praksa je pokazala da sudovi u svojim odlukama izričito izjavljuju da oni ne odlučuju o tome, prijeti li nekoj osobi mučenje nakon deportacije u njezinu zemlju." On je objasnio da to prema sudovima spada u nadležnost institucija zaduženih za dodjelu političkog azila ili Ministarstva pravosuđa, koje može zaustaviti deportaciju ako se radi o političkim kaznenim djelima.

U međuvremenu su u 20 zemalja održani skupovi podrške za Andreja Gnjota. Bjeloruska neovisna filmska akademija (BIFA) objavila je pismo podrške i njega su potpisale stotine ljudi iz kulture, a među njima su dobitnica Nobelove nagrade za književnost Svetlana Aleksijevič, predsjednica Europske filmske akademije Juliette Binoche, filmski redatelji Wim Wenders i Yorgos Lanthimos, kazališni redatelj Kirill Serebrennikov, njemačka glumica Sandra Hüller kao i redateljica i glumica Margarethe von Trotta.

Surađivala na članku: Sanja Kljajić, Beograd

 

Ovaj članak je preveden s njemačkog jezika