Jesenska ofenziva je pojam iz vojnog žargona. Sada ga često koristi njemačka politička stranka "Alternativa za Njemačku" (AfD). To je stranka koja se nakon podjela smatrala sahranjenom, no sada bilježi velik rast. Aktualno istraživanje javnog mnijenja, koje je provela agencija Forsa, pokazuje da bi AfD širom Njemačke ovoga trenutka dobio 7 posto glasova birača, samo u Bavarskoj 9, a u Saskoj čak 13 posto. Pri tome se zapravo radi samo o desnom krilu AfD-a, koje nakon raskola nastupa pod tim imenom.

Jedan od vodećih ljudi Alternative za Njemačku, šef ove stranke u Brandenburgu Alexander Gauland, skuplja bodove u javnim nastupima s minimalno ali efektno promijenjenim citatom Angele Merkel, koji glasi: "Mi to ne želimo moći", što je replika na kancelarkinu izjavu "Mi to možemo", u kontekstu rješavanja izbjegličke krize. Tako kao Gauland razmišlja i stranačka baza, prije svega na istoku Njemačke. Ta baza je tamo otvoreno desno-populistička i stalno agitira protiv izbjeglica. Sada AfD u svojoj jesenskoj ofanzivi želi podići svoje pristaše na demonstracije protiv onih koji u Berlinu kreiraju izbjegličku politiku. U ožujku iduće godine su izbori u saveznim pokrajinama Sasko-Anhaltskoj, Rajnsko-Pfalačkoj i Baden-Württembergu. A tema izbjeglica je otkrivena kao prvorazredna za predizbornu kampanju.

Strah od ulice

I zaista, kada su u pitanju izbjeglice koje ne prestaju dolaziti, Njemačkoj prijeti potpuna promjena raspoloženja. "Kultura dobrodošlice" pretvara se u "kulturu odbijanja". 51 posto ispitanika je, kako pokazuju rezultati ispitivanja javnog mnijenja koje je provela agencija Infratest dimap, uznemireno zbog masovnog dolaska izbjeglica. I ton onih koji odbacuju kurs Angele Merkel prema izbjeglicama postaje sve oštriji. Poruka "Nastavite bježati!" je još bezazlen zahtjev s ulice upućen izbjeglicama da napuste Njemačku i idu u druge zemlje. Politolog Hajo Funke sa Slobodnog sveučilišta u Berlinu govori o "rulji, koja je zagospodarila svakodnevicom". Konkretno on se poziva na grad Meißen na Labi, u kojem, kako se čini, nestaju granice između ekstremnih desničara i dijela umjerenog građanskog sloja.

Do istog zaključka došao je Ured za zaštitu ustavnog poretka za Sasko-Anhaltsku. "Sve više građana gubi osjećaj ustručavanja i približavaju se desnim ekstremistima", upozorava ova tajna služba. Sociolog Heinz Bude ovu društvenu skupinu naziva "miljeom ogorčenih". Tu se izražava zavist prema izbjeglicama, o kojima se njemačka država brine, dok se oni sami osjećaju zakinuti. Ti građani pri tome pripadaju umjerenom sloju i obrazovani su, kaže Bude.

Frustrirana generacija

Riječ je uglavnom o frustriranim ljudima koji su prešli 50 godina i koji se osjećaju pozvanim za nešto više, nego što su uspjeli ostvariti u životu. Sociolog Bude u tom kontekstu govori o "proletarijatu iz uslužnih djelatnosti". Oni su loše plaćeni i nedovoljno priznati. Često ih nalazite u branši dostavljača pisama i paketa. To je sloj ili dio stanovništva koji čini 10 posto populacije.

Sve to dodatno uznemiruje politički Berlin. Sjednice klubova zastupnika postaju sve emocionalnije, tvrde insajderi. Oni koji upozoravaju na opasnost "kulture dobrodošlice" puno češće se javljaju za riječ. U kancelarkinoj stranci Kršćansko-demokratskoj uniji (CDU) zastupnici se počinju distancirati od Angele Merkel. "Plašimo se naroda", priznaje jedan vodeći član Kršćansko-demokratske unije, misleći na reakciju onog srditog dijela naroda.

Pegida opet oživjela

Stoga ne treba čuditi da se uspavana Pegida ponovo budi. Ritualne šetnje ponedjeljkom kroz Dresden i druge gradove bile su prošlost. Ali ovog ponedjeljka (11.10.) ponovo se u Dresdenu okupilo 9.000 ljudi. Merkel je vrijeđana kao izdajnica svoga naroda, a izbjeglice koje traže azil nazivane su "stokom". Upravo u ovako usijanoj atmosferi približava se godišnjica demonstracija Pegide, koja pada u idući ponedjeljak (19.10.). U takvoj klimi jača i neonacistički NPD. Kada bi se sada održali izbori u Saskoj, NPD bi bez problema prešao izborni prag od pet posto.

Raspoloženje u Njemačkoj varira između povjerenja u državu u smislu kancelarkinog citata "Mi to možemo!" i početaka krize identiteta koji se ogleda u izreci "Brod je pun!". Sociologinja Naika Foroutan smatra da je njemačko društvo glede useljavanja "duboko podijeljeno". Njemački predsjednik Joachim Gauck prepoznao je ovu podjelu i upozorio unaprijed na probleme. "Imamo otvoreno srce", rekao je on i dodao "ali naše mogućnosti su ograničene".

Iza kulisa vlada užarena atmosfera. U klubu zastupnika CDU-a kucnuo je čas političara zaduženih za unutarnjopolitičke teme. Na sjednici iza zatvorenih vrata u utorak (13.10.) navodno su sijevale iskre. Specijalisti za unutarnjopolitičke teme su predsjednici CDU-a Angeli Merkel predbacili dosta toga. To pokazuje svu ozbiljnost situacije. To je indicija koja pokazuje da bi se situacija mogla promijeniti na uštrb izbjeglica. I pored toga se čini da je kancelarka na čvrstim nogama, kako smatra politolog Timo Lochocki. On drži da je Angela Merkel samo marginalno skliznula, zbog neslaganja stanovništva s njezinim mjerama za izbjeglice. Zanimljiv je istovremeni porast simpatija za članove njezinoga kabineta. A u njemu sjede ministar unutarnjih poslova Thomas De Maiziere i ministar financija Wolfgang Schäuble - kočničari kancelarkine politike otvorenih vrata za izbjeglice.