Glavne teme razgovora susreta Merkel-Putin su odnosi s Iranom zbog iranskog spornog atomskog programa i planiranog američkog raketnog štita u Istočnoj Europi, gospodarska suradnja te odnosi Rusije i Europske unije. Što se tiče iranskog atomskog programa, Moskva ukazuje na to da je Iran - za razliku od Izraela - potpisao sporazum o ograničavanju nuklearnog naoružanja, te da ne postoje dokazi kao Iran radi na proizvodnji atomskog oružja. Stoga Rusija, koja ima pravo veta, odbija uvođenje pooštrenih sankcija protiv Irana. Savezna kancelarka Angela Merkel međutim smatra kako treba uvesti sankcije, ukoliko Iran ne popusti u svojoj atomskoj politici. U intervjuu za dnevni list Die Welt Merkel je rekla: "Ne smijemo zatvarati oči pred opasnostima. Ja se zalažem za to da problem riješimo pregovoranjem, no uz to svejedno trebamo biti spremni uvesti daljnje sankcije, ako se Iran pokaže nepopustljiv." U sporu oko američkog raketnog štita Merkel se zalaže za raspravu u okviru NATO saveza, no Sjedinjene Države te pregovore vode bilateralno s Poljskom i Češkom.

Petersburški dijalog - otvoreni razgovori i o škakljivim temama

I sudionici 7. Petersburškog dijaloga također traže otvoreni i konstruktivni dijalog između Rusije i Njemačke, uključujući i teme u kojima se stajališta bitno razlikuju. Premijer savezne zemlje Hessen Roland Koch ističe kako Peterburški dijalog nije popratni program rusko-njemačkih konzultacija na razini vlada, već neka vrst prethodnice, jer se dogovori političara mogu provesti u toj mjeri koliko ih se može integrirati u civilno društvo. Voditelj Petersburškog dijaloga Lothar de Amiziere smatra da je na susretu u Wiesbadenu došlo do bitnog pomaka u odnosima, te da se o spornim pitanjima razgovara potpuno otvoreno. Sudionici dijaloga su u radnim skupinama razgovarali o odnosima Europske unije i Rusije, gospodarskim odnosima, civilnom društvu , medijima, religij i crkvi, a u radu dijaloga sudjelovao je i bivši ruski predsjednik Mihail Gorbačov.