Janez Janša i dalje ima većinu u parlamentu, početkom tjedna je „preživio“ glasovanje o (ne)povjerenju, do kojeg je došlo na prijedlog saveza oporbenih stranaka, koji su Janši predbacili da ignorira Ustav, vlada sve autoritarnije, da udaljava svoju zemlju od Europske unije i da je njegova vlada napravila velike greške u borbi protiv pandemije. 

Tako njemački dnevni list Süddeutsche Zeitung svojim čitateljima ukratko objašnjava trenutnu situaciju na slovenskoj političkoj sceni. SZ piše da je Janša sve te optužbe demonstrativno parirao argumentima koji mu idu u prilog – na optužbu o lošem korona-menadžmentu rekao je tako da Slovenija ima osmo najstarije (u prosjeku) pučanstvo svijeta. Opozicija mu je na to predbacila da je arogantan.

„Odnos snaga je jasan”

Nakon što je propao pokušaj oporbenog saveza da bivšeg šefa diplomacije (i predsjednika Stranke umirovljenika) Karla Erjavca instalira na premijersku dužnost – taj je prijedlog podržalo samo 40 od 90 zastupnika. Janša („Odnos snaga je jasan u parlamentu“), kojeg neki zbog sklonosti reproduciranju na Twitteru (slično kao i njegov uzor, bivši američki predsjednik Trump) podrugljivo nazivaju „Maršal Twito“, javio se odmah nakon glasovanja u parlamentu i našalio na račun mizernih 40 glasova, odnosno dodao kako za Erjavca nisu glasovali čak ni svi zastupnici protivničkog saveza, piše SZ.

Nedugo nakon toga Janša se preko Twittera upustio u novi okršaj. Verbalno je napao Lili Bayer, novinarku online-magazina Politico, koja je upravo objavila opsežno istraživanje o Janšinoj vladi i njezinom „ratu protiv medija“. U već poznatom stilu, Janša je autoricu optužio da je „očito dobila instrukcije da ne kaže istinu, te da je zbog toga u svom članku koristila uglavnom anonimne izvore iz ekstremno lijevih krugova“, dodaje SZ. Ili kako bi to rekao Janša – izvore „bez imena i integriteta“.

Europska komisija (EK) je u četvrtak osudila Janšine tirade upućene u smjeru medija. Jedan glasnogovornik Komisije je podsjetio na riječi dopredsjednice EK Věre Jourove, koja je u travnju prošle godine napade na slovenske novinare komentirala ovako: „Zaštita novinara bi trebao biti prioritet u svakoj zemlji. Bez mržnje, bez prijetnji, bez osobnih napada."

„Bijes slovenskog premijera, koji je ovaj put pogodio jednu predstavnicu međunarodnog medija, to je u međuvremenu dio svakodnevice slovenskih kolege“, napominje minhenski list. Novost je pritom činjenica da se više sugovornika citira, ali anonimno, ističe za SZ kolumnist Dnevnika, Ervin Hladnik Milharčič: „Još nikada nisam doživio da novinari iz moje zemlje ne žele da se navede njihovo ime, zato što strahuju od problema. To pokazuje kakva klima u međuvremenu vlada u Sloveniji.“

„Revolucija s desna”

SZ dodaje da su napadi na novinare samo najvidljiviji aspekt velike kampanje čiji je cilj preuzimanje kontrole nad kulturnim institucijama i medijima od strane vlade. Kao primjere se navodi djelomično ukidanje financijske potpore novinskoj agenciji STA (koja je bila označena kao „nacionalna sramota“), ukidanje potpore Radio Študentu, racije u dva kulturna centra ili smjenu direktorice Muzeja za modernu umjetnosti, Zdenke Badovinac na čije je mjesto instaliran čovjek blizak vladi.

„Vlada jasno provodi revolucija s desna“, kaže za SZ novinar Ervin Hladnik Milharčič. I zaključuje: „Kao i druga postkomunistička društva i mi imamo problem nedostatka tradicije liberalne demokracije. I da nam pritom članstvo u Europskoj uniji baš i ne pomaže.“

Čitajte nas i preko Dw-aplikacije za Android

SZ/TZ/dpa/ms