Njemačko Ministarstvo razvoja obustavilo je isplate Afganistanu, što bi moglo teško pogoditi talibanski režim. Njemačka je, poslije Sjedinjenih Država, bila najvažniji davatelj razvojne pomoći za Afganistan. Samo za ovu godinu je bilo planirano 375 milijuna eura za suradnju s afganistanskim vlastima te još 75 milijuna za projekte civilnog društva. Sada bi od svega trebala ostati još samo humanitarna pomoć od sto milijuna eura.

„Protivim se narativu da sada treba obustaviti kompletnu razvojnu pomoć“, kaže za DW Janine Wissler, jedna od dvije nositeljice liste njemačke Ljevice na parlamentarnim izborima koji se održavaju za mjesec dana. „Radi se o ljudima koji sada pate pod talibanima, ali i zbog užasne humanitarne situacije u zemlji."

U intervjuu iz serije razgovora koje DW vodi s vodećim kandidatima njemačkih stranaka Janine Wissler je oštro kritizirala to što su, kako kaže, evakuacije iz Kabula počele prekasno. „To se moralo obaviti prije povlačenja iz Afganistana. Mislim da imamo sramotan odnos prema lokalnom osoblju kad vidimo da je prvo iz Afganistana prebačeno 65.000 litara piva (koje njemačka vojska nije popila, prim. ur..), ali da se na cjedilu ostavljaju ljudi koji su radili za Bundeswehr i druge njemačke institucije, aktivistice i aktivisti za ženska i ljudska prava..."

Wissler, čijoj se stranci prema posljednjim anketama predviđa sedam posto podrške građana, podsjeća da su u lipnju samo Ljevica i Zeleni u parlamentu glasali za evakuaciju ljudi iz Afganistana, dok ostali nisu. Umjesto toga, dodaje Wissler, ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer do zadnjeg trena je inzistirao da se Afganistanci koji su prekršili zakon protjeraju iz Njemačke.

Sve to zajedno je „ugrozilo ljudske živote". „Cijela savezna vlada – tu mislim i na kancelarku i na vicekancelara – svi snose odgovornost", dodala je predsjednica Ljevice. Ona je optužila vladajuće demokršćane i socijaldemokrate da su htjeli otezati stvar do izbora, kako usred predizborne kampanje ne bi morali pričati o migracijama.

I dalje protiv NATO-a

Premda je Ljevica izgubila nekoliko postotaka podrške u odnosu na prethodne izbore, sve se više čini da bi mogla igrati ulogu kod formiranja iduće koalicijske vlade. Ako se održi trend, socijaldemokrati i Zeleni bi mogli formirati koaliciju lijevog centra uz podršku ili Ljevice ili liberala.

Tu se postavlja pitanje koliki je koalicijski potencijal Ljevice? Recimo, ta stranka se oduvijek zalagala za izlazak Njemačke iz NATO-a i protiv svih vojnih intervencija. Nedavno je za DW socijaldemokratski kandidat za kancelara i aktualni vicekancelar Olaf Scholz rekao da je izrazito „privržen njemačkom članstvu u NATO-u".

„Nakon katastrofe koju doživljavamo u Afganistanu, čini mi se da postoji jedna stranka koja nema mnogo razloga za promjenu svoje vanjskopolitičke pozicije, a to je stranka Ljevice", kaže na to Wissler.

„Bilo bi ispravnije da smo poslije raspada Varšavskog pakta i završetka Hladnog rata zajedno pogledali možemo li stvoriti drukčiju međunarodnu sigurnosnu arhitekturu, koja bi uključila i Rusiju. To bi imalo više smisla“, dodaje Wissler govoreći o načelnoj skepsi Ljevice prema NATO-u.

Na pitanje zašto se Ljevicu smatra prijateljski naklonjenom prema Vladimiru Putinu, Wissler vuče paralelu sa SR Jugoslavijom: „Velika je razlika imate li simpatije prema nekome ili mislite da ne treba ići u vojnu eskalaciju protiv neke zemlje. Nisam imala nimalo simpatija za Miloševića, ali sam držala da je rat protiv Srbije pogrešan. To je razlika.“

nr/sk/dw