“Uputili smo jasan znak zemljama kojem imaju MAP, Akcijski plan za članstvo, i koje ciljaju na članstvo u NATO-u. To će biti na dnevnom redu sljedećeg summita 2008. godine. One zemlje koje ispune standarde Saveza dobit će pozivnicu”, rekao je kraju sastanka u Rigi glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer. Za Hrvatsku nema novih uvjeta. Ona može 2008. godine očekivati poziv za ulazak u članstvo NATO saveza, jer poziv će dobiti, kako stoji u Deklaraciji iz Rige, sve one zemlje koje ispunjavaju NATO-ove standarde, što se temelji na rezultatima, i koje mogu pridonijeti euroatlanskoj sigurnosti i stabilnosti. “Saveznici su primili na znanje da u Hrvatskoj vlada nedovoljna potpore članstvu u NATO-u. To nije ništa novo ni za NATO ni za Hrvatsku i njezinu javnost”, rekao je Scheffer.

Odluka u posljednjem trenutku

Premda je NATO-ovom sastanaku na vrhu glavna tema prvenstveno bila transformacija Saveza, a ne proširenje, neočekivana je bila odluka da se Srbija i bez izručivanja Mladića i BiH bez Karadžića prime u Partnerstvo za mir, što na koncu znači i bez uvjeta. Kod Crne Gore i prije summita nije bilo problema. “Ponudili smo Partnerstvo za mir Srbiji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori”, odlučili su saveznici na summitu u Rigi, a javnosti je prenio glavni tajnik NATO-a Scheffer.
Američka je administracija procijenila da je u ovom trenutku, uoči izbora u Srbiji te rješenja statusa Kosova, politički mudro dati pozitivne političke znakove Beogradu, pa je ipak odlučeno da se Srbija primi u Partnerstvo za mir. Najžešća rasprava sve do završetka summita vodila se oko formalnosti kako izdati priopćenje i na koji način uputiti poziv Srbiji te Bosni i Hercegovini. Većina je zemalja, uključujući i Sjedinjenje Američke Države, ranije insistirala da prijam Srbije i Bosne i Hercegovine bude uvjetovan suspenzivnom klauzulom na rok od godinu dana.
Međutim, u posljednjem je trenutku američka strana promijenila mišljenje i odjednom je insistirala da sve tri države budu primljene bez uvjeta. Kako se doznaje, članak o Srbiji pisan više od deset puta. Neki kažu da je bilo čak i 18 verzija. Svi su saveznici bili složni da Srbiju treba pozvati u Partnerstvo za mir, ali su pojedine države do kraja inzistirale na tome da se u zaključcima spomene i Srebrenica, te da prijam bude izravno uvjetovan uhićenjem haaškog bjegunca Ratka Mladića.

Crna Gora ulazi glatko

Crnoj se Gori ne postavlja ni jedan uvjet, čak je glavni tajnik rekao da Podgorica ulazi glatko u Partnerstvo za mir, jer, prema službenom stajalištu Haaškog tribunala, u potpunosti surađuje s ovim sudom. Stoga će fokus NATO-a od sada, kao i do sada, biti usmjeren samo na Beograd i Sarajevo.
Što se tiče Kosova, u Deklaraciji summita iz Rige, u dijelu o zapadnobalkanskoj regiji, u posebnom je članku navedeno da se daje podrška Martiju Ahtisaariju u njegovim nastojanjima da se zaključi proces statusa Kosova. Šefovi država i vlada 26 zemalja članica NATO-a smatraju da rješenje konačnog statusa Kosova treba biti prihvatljivo za kosovski narod. U tijeku rasprave većina sudionika je inzistirala na tome da više nema odlaganja te da se najkasnije početkom proljeća iduće godine treba pronaći rješenje za Kosovo.

Merkel: "Summit u Rigi bio uspješan"

“Dobro je da zemlje zapadnog Balkana - Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Srbija imaju perspektive i da su njihovi napori važni u pogledu Haaškog suda. I tu je postojala velika suglasnost - da se ne smije zatvoriti perspektiva za članstvo. Ukupno, bio je ovo uspješan sastanak na vrhu”, zaključila je njemačka kancelarka Angela Merkel.