U posljednjim danima uoči referenduma diskutira se sve strastvenije. No, diskusija nije nova: što Grčka misli o ostatku Europe? Sudeći po anketama Grci su od ulaska u tadašnju Europsku zajednicu 1981. godine među najjačim zagovornicima europske integracije, i to ne samo zbog izdašnih financijskih doznaka iz Bruxellesa, već i zbog toga što Grci Europu tradicionalno vide i cijene kao „sidro“ stabilnosti u nemirnoj regiji. Ali u kriznim vremenima sve su glasniji euroskeptici i oni koji zagovaraju politiku izolacije.

Više od 20.000 ljudi okupilo se u ponedjeljak pred grčkim parlamentom na impresivnoj demonstraciji za „NE“ na referendumu u iduću nedjelju. Iz njihovog kuta gledanja bilo bi to ne „politici štednje nametnutoj izvana“ – a ne izjava o članstvu Grčke u eurozoni. Dva dana kasnije ponovno su održani spontani prosvjedi protiv mjera štednja. Na početku su pobornici grčkog „NE“ bili u većini, u međuvremenu ankete predviđaju vrlo tijesan ishod referenduma.

Za Spirosa Koreasa je to razlog više da izađe na ulicu. „Želimo ponovno osvojiti kontrolu nad vlastitim životom, želimo okončati naše osiromašenje. Zato se zalažemo za jedno ponosno ‚ne‘ u nedjelju“, kaže ovaj 50-godišnjak za DW. Boji li se da će kratkoročno organizirani referendum i žestoka rasprava oko grčke budućnosti u Europi unijeti jaz u grčko društvo? Spiros se ne da pokolebati: „Sloboda nije ništa drugo nego svladavanje straha. Tko dozvoli da njime upravlja strah, taj živi u ropstvu“, grmi Koreas.

Borbena prošlost

Sukob zagovornika grčkog „DA“ i onih koji su za „NE“ na referendumu vodi se iznimno emocionalno. Pritom mnogi demonstranti pred očima nemaju samo budućnost Grčke, već i svoju vlastitu ponosnu prošlost. Borba generacije očeva za više demokracije u zemlji koju su potresali brojni ratovi i krize. „NE“-aktivistica Sonja se prisjeća: „U srpnju 1965. kraljevska palača je intervenirala i srušila demokratski izabranu vladu. Tada smo izašli na ulice kako bismo branili demokraciju u našoj zemlji. Nikada nismo mogli ni pomisliti da će 50 godina kasnije, u srpnju 2015., upravo Europska unija, koja se tako rado vidi kao kolijevku demokracije, intervenirati isto tako grubo.“

Sve češće se na ulicama Atene može čuti tu povijesnu usporedbu, te spomen "Iouliane", dramatičnih događaja iz srpnja 1965. Tada je mladi kralj Konstantin srušio svježe izabranu vladu lijevo-liberalnog političara Giorgosa Papandreoua. Navodno s ciljem sprječavanja komunističkog ustanka. Uslijedile su ulične borbe, politička trajna kriza s vladama koje su se smjenjivale kao na tekućoj traci, te vojni puč 1967. "Iouliana" je tada označila početak kraja grčke demokracije i temelj je mita koji je nastao oko dinastije obitelji Papandreou, mit koji i do današnjih dana još uvijek utječe na politički život Grčke. Želi li lijevi premijer Alexis Tsipras nastaviti s tom tradicijom, kako bi kao junak ušao u povijesne knjige, pa čak i ako se dragovoljno odrekne moći?

„Radi se o budućnosti zemlje“

Očito zagovornici grčkog „DA“, koji su u utorak također u velikom broju demonstrirali u Ateni, misle u drugačijim kategorijama. „Već cijelu vječnost nisam bio na nekom prosvjedu, ovaj sam put svakako htio biti na licu mjesta“, kaže Vassiliki. Ona si ne može zamisliti ništa drugo nego „DA“ Europi. „Ovdje se radi ni manje ni više nego o budućnosti naše zemlje“, upozorava. Kao odvjetnica ova majka dvoje djece uspjela je postići skromno blagostanje. Svoju djecu odgaja proeuropski, liberalno, oni uče strane jezike. Vassiliki je pripadnica generacije za koju je Europa bez granica sama po sebi razumljiva – i to ni u kom slučaju ne želi ugroziti. „Smatram upravo nevjerojatnim da ovdje moram demonstrirati i boriti se za nešto što je samo po sebi razumljivo“, uzbuđeno priča 44-godišnjakinja.

Zagovornici grčkog „DA“ govore o referendumu koji će odlučiti o smjeru europske budućnosti Grčke. Druga strana u referendumu vidi samo odluku o posljednjim prijedlozima kreditora. Borbe oko tumačenja značenja referenduma traju – i premijer Tsipras želi dati i svoj doprinos. Tko se odluči za „DA“, taj postaje sukrivac za nastavak politike štednje, opomenuo je lijevi političar u TV-nastupu u srijedu navečer. Pisac Hristos Homenidis premijerovo obraćanje naziva „nevjerojatnim postupkom“. „Da jedan šef vlade krivcima naziva birače samo zato što oni ne dijele njegovo mišljenje, to se još nije dogodilo. Pa ni u autoritarnom režimu“, kazao je ljutiti Homenidis u intervjuu za TV-postaju Antenna.