Nove mjere se osjećaju već i u Pekingu u javnom prijevozu: sve donedavno vam je za ulazak u vlak, tramvaj ili autobus bio potreban negativan test na koronu, ne stariji od 48 sati, sad je potrebna samo vozna karta. Slično je i u nekim drugim kineskim velegradovima, a od ovog utorka je bez testa moguć i ulazak u javne prostore. Doduše u industrijskom centru Hangzhou takve „liberalne" mjere su već neko vrijeme na snazi, a i građani Urumqija, glavnog grada provincije Ujgura Xinjang konačno smiju u trgovačke centre, hotele i restorane. Čak i skijališta su bila potpuno zatvorena od kolovoza.

Službeni Peking ne želi ni čuti kako su ove mjere otvaranja posljedica žestokih i za Kinu neviđenih prosvjeda: i u Šangaju i u drugim gradovima Kine gdje su se čuli pozivi na smjenu kineskog šefa države i partije Xi Jinpinga. Kineski mediji uopće nisu izvještavali o tom nezadovoljstvu građana mjerama lockdowna za suzbijanje korone, a kineski vrh tvrdi kako već od sredine studenoga postoji popis „promjena" nacionalne zdravstvene komisije, te da se spremaju i nove.

Nema zatvaranja tek tako

Već i taj popis od dvadeset točaka je golema promjena prema dosadašnjim rigoroznim mjerama Kine protiv korone: ne samo da je dozvoljen rad trgovina i olakšan pristup javnom prijevozu, nego je i putnicima koji dolaze u Kinu potreban samo jedan – do sad su bila dva testa korone, a i karantena je skraćena sa sedam na pet dana. Isto tako i lokalni čelnici više ne mogu na svom području samo tako odrediti masovno PCR-testiranje, nego se postavlja čitav niz uvjeta da bi takva odluka bila donesena.

Na tom popisu se traži veća potpora lokalnim zdravstvenim centrima i prije svega više angažmana u cjepljenju, osobito starijih građana. Upravo to je golemi problem – i očiti nedostatak kineskih mjera za suzbijanje pandemije: čak i po službenim statistikama za ovaj studeni je jedva 40% građana starijih od 80 godina cijepljeno i po treći put, kod mlađe populacije je to još daleko manje.

Otkad je korona izbila prije tri godine, ništa se nije bitno promijenilo u kineskim mjerama protiv pandemije. Unatoč tome, uspjeh je bio mali: već u veljači 2020. dok je korona u mnogim državama još bila potpuna nepoznanica je u Kini dostignut vrhunac broja smrtnih slučajeva: u jednom danu su preminule 252 osobe. Kinesko vodstvo nije moglo posegnuti za prokušanom metodom: jednostavno zatajiti da takva bolest uopće postoji, nego je propisalo rigorozne mjere zabrane kretanja građana.

Lako za prosvjede...

Isprva je izgledalo da to funkcionira: u ljeto 2020. kad se korona širila čitavim svijetom, činilo se da ona u Kini nestaje. Dapače: upravo je Kina čitavom svijetu prodavala zaštitne maske i drugi pribor za zaštitu od korone. Ali taj predah je bio tek prividan: kad se već koncem 2020. drugdje počelo sa cijepljenjem građana, već i zbog pojave novih sojeva korone je pandemija opet pogodila i Kinu.

Peking je opet posegnuo za starim metodama: lockdownom i zabranom kretanja. Ali ne samo da se zaraza i dalje širila, nego je pandemija postala sve ozbiljniji problem za gospodarstvo. Čitav svijet je osjećao posljedice zatvaranja važnih luka za izvoz robe proizvedene u Kini, ali za kinesku vrhušku je bilo mnogo važnije da i kinesko gospodarstvo grca pod lockdownom.

Čak i ove godine kad je svjetsko gospodarstvo već polako počelo zaboravljati koronu, MMF procjenjuje kako će gospodarski rast Kine 2022. biti tek 3,2% - šefica MMF-a Kristalina Georgieva nedavno je izjavila da će se ta prognoza „eventualno morati ispraviti" i to na niže. Opet: zbog kineskih mjera protiv korone. I u Kini su prohujali dani kad je rast BDP-a redovito bio preko 10%. No već i kad padne ispod 5% to je veoma ozbiljan problem jer se golema ulaganja više ne mogu nadoknaditi gospodarskim rastom.

Slavlje na burzama

Utoliko su i kineske „promjene" mjera protiv pandemije barem podjednako rezultat gospodarskih problema kao i prosvjeda na ulicama kineskih gradovanakon što se već pune tri godine građane ograničava lockdownom i neprekidnim testiranjima. Prvi rezultati su se već vidjeli ovog vikenda kad su tek bile najavljene olakšice kod mjera protiv pandemije: kineski juan je dostigao najveću vrijednost prema američkim dolaru od prošlog rujna. I kineska privreda se sprema na nove uspjehe: tako je na primjer tehnološki koncern Foxconn – koji između ostalog proizvodi i mobitele Applea, najavio zapošljavanje novih radnika i da će već za par tjedana opet proizvoditi punim kapacitetima.

Vjerno svojoj politici da je državno čelništvo Kine „uvijek u pravu" čuje se kako sve te olakšice nisu rezultat pritiska. Agencija Reuters citira jednog suradnika predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela nakon njegovog nedavnog susreta s Xijem kako je kineski predsjednik izjavio da je ovaj soj virusa omikron „manje opasan" pa će tako Kina u dogledno doba još više ublažiti mjere protiv pandemije.

Je li korona doista gotova?

U javnosti je prošlog tjedna i dopredsjednica kineske vlade Sun Chunlan izjavila kako je kod pandemije korone nastupila „nova situacija" i kako prema takvom, manje opasnom virusu Kina treba reagirati „dosljednom strategijom i fleksibilnim pravilima". To stručnjaci tumače da bi Kina možda već ovog siječnja koronu spustila s najviše „A" kategorije opasnih zaraznih bolesti na kategoriju „B".

To su svakako dobre vijesti i za građane Kine koji se mogu nadati povratku u normalan život, baš kao za i gospodarstvo – ali je teško reći hoće li se Kina ipak opet vratiti starim metodama. Neosporno je trenutni val korone mnogo manje opasan nego što su prognozirali čak i zdravstveni stručnjaci, ali oboljenja ima i još uvijek ima smrtnih slučajeva. Teško je reći je li taj lakši oblik rezultat činjenice da je velik broj građana na Zapadu ipak cijepljen tako da imaju određenu otpornost organizma. U Kini je daleko manje cijepljenih, a zdravstveni stručnjaci ionako procjenjuju da je kinesko cjepivo znatno manje učinkovito nego cjepivo dopušteno na tržištima Europe i Amerike.