1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
PolitikaUkrajina

Je li grad Dnjepar cilj ruskih snaga u Ukrajini?

22. siječnja 2025

Ruska vojska zaobilazi Pokrovsk s južne strane, ali stručnjaci smatraju da bez zauzimanja tog grada na istoku Ukrajine nije vjerojatan prodor ruskih snaga prema milijunskom gradu Dnjepru. Što je cilj?

Ruski raketni napad na stambenu zgradu u Dnjepru u siječnju 2023.
Ruski raketni napad na stambenu zgradu u Dnjepru u siječnju 2023.Foto: Ukrinform/dpa/picture alliance

Od kolovoza 2024. traje diskusija u medijima i stručnim krugovima o tome što bi se dogodilo kada bi ruske snage zauzele Pokrovsk u Ukrajini. Tada su se ruske trupe približile važnom prometnom čvorištu na zapadu Donjecke oblasti. Ukrajinske snage do sada su uspijevale zaustaviti rusko napredovanje, s izuzetkom južnog dijela te bojišnice, gdje su Rusi zaobišli Pokrovsk.

U medijima se pretpostavlja da Rusi samo privremeno izbjegavaju ulične borbe u Pokrovsku da bi napredovali dalje u Dnjepropetrovskoj oblasti. Koliko brzo bi Rusi mogli doći do grada Dnjepra?

Zašto Rusi zaobilaze Pokrovsk?

„Nije vjerojatno da će Pokrovsk ostaviti iza sebe i da će se protegnuti u drugom pravcu“, kaže Viktor Tregubov, glasnogovornik ukrajinskog puka Horicija. „To bi bilo nelogično i riskantno za njih." On računa s tim da će ruske snage premjestiti težište svog djelovanja na sjever Donjecke oblasti, u pravcu gradova Kostantinovka, Kramatorsk i Slavjansk, koji su pod kontrolom Kijeva.

Tregubov kaže da bi to odgovaralo poznatim ciljevima Ruske Federacije, koja je Donjecku oblast na temelju aneksije već unijela u Ustav kao svoj teritorij. Prema mišljenju ukrajinskih vojnih stručnjaka, ruske snage zaobišle su Pokrovsk s juga da bi odsjekle logističke pravce ukrajinske vojske, i ne namjeravaju nastaviti u smjeru Dnjepra.

I Markus Reisner, austrijski vojni stručnjak i pukovnik austrijske vojske, smatra da sada ruskoj vojsci nije važno zauzimanje novih naselja, već prekidanje puteva opskrbe ukrajinskih snaga. „Čisto vojno gledano u operativnom smislu za Rusiju ima više smisla da ne ide dalje na zapad", rekao je.

Rusi bi mogli ponoviti prodor prema jugu kod Izjuma u Harkovskoj oblasti, koji je jednom propao, što bi pojačalo pritisak na ukrajinske snage u Donjeckoj oblasti. Reisner smatra da Ukrajincima za sada tamo uspijeva obrana, ali i da je napredovanje ruskih snaga na drugim mjestima, naročito zauzimanje Kurahova početkom siječnja, oslobodilo ruske postrojbe za premještanje u području Pokrovska.

On ukazuje na to da se borbe za Pokrovsk razlikuju od onih za druge gradove. Do sada nije bilo masovne upotrebe artiljerije, kao u Bahmutu koji su Rusi zauzeli u proljeće 2023. „Mislim da Rusi pokušavaju sačuvati Pokrovsk i onda ga zauzeti uz što manja razaranja", kaže Reisner. On objašnjava da Rusi vide Pokrovsk kao „važno prometno čvorište za napredovanje prema zapadu, sjeverozapadu i sjeveru". Dodaje i da iza Rusa „leži razorena zemlja, skoro bez korisne infrastrukture".

Posljedice ruskih napada na Pavlograd u svibnju 2023.Foto: Governor of Dnipropetrovsk Regional Military-Civil Administration Serhii Lysak/Telegram/REUTERS

Kada će biti ugrožen Pavlograd?

Ako ruske snage jednom krenu iz Pokrovska u Dnjepropetrovsku oblast, prvi veći grad na tom putu bio bi Pavlograd. Glavni i odgovorni urednik portala Censor.net i stručnjak za vojna pitanja Jurij Butusov bio je i savjetnik ukrajinskog Ministarstva obrane. On smatra da neće doći do brzog ruskog napredovanja, ali upozorava da bi, ukoliko ruske snage ne budu zaustavljene, Pavlograd mogao biti ugrožen za godinu i pol.

Butusov podsjeća da je Rusima od Avdijevke, koju su zauzeli početkom prošle godine, do Pokrovska, dakle za udaljenost od 40 kilometra bilo potrebno pola godine. Od Pokrovska do Pavlograda je udaljenost više nego dvostruka. Butusov kaže da je „prerano govoriti o Pavlogradu", iako smatra da je situacija u Dnjepropetrovskoj oblasti „izuzetno opasna".

Dmitro Pavlov, predstavnik lokalne vlasti u Pavlogradu, kaže: „Izvještaji o situaciji oko Pavlograda stvaraju nervozu, ali pavlogradske institucije i institucije okruga rade efikasno." On navodi da u samom gradu živi 100.000 ljudi, a na širem području više od 230.000. Među njima su protjerani iz Donjecka i drugih oblasti istočne Ukrajine u kojima se vode borbe.

Istočno od grada je područje u kojem koncern DTEK ima deset rudnika. Pored toga tu je i kemijska industrija, proizvodnja eksploziva i streljiva. U vrijeme Sovjetskog Saveza tu se dobivalo gorivo za balističke atomske rakete koje su proizvođene u pogonima tvornice Južmaš. Upravo te pogone je Rusija napala krajem 2024. balističkom raketom srednjeg dometa Orešnik. A od Pavlograda do grada Dnjepra je oko 75 kilometara.

Pogled na grad DnjeparFoto: Ivan Tykhyi/Zoonar/picture alliance

Značaj grada Dnjepra

Sa skoro milijun stanovnika Dnjepar je poslije Kijeva, Harkova i Odese, četvrti grad po veličini u Ukrajini. Radi se o jednom od najvećih industrijskih centara. Poslije izbijanja sukoba u Donbasu 2014. godine, pored Harkova je i Dnjepar postao značajan centar za snabdijevanje ukrajinskih snaga.

Poznavatelj vojnih prilika, novinar Butusov, naglašava da Rusija želi „uništiti obrambeni potencijal Ukrajine". On smatra da bi iz Pokrovska ruske snage mogle krenuti u različitim smjerovima i pojačati napade tamo gdje su najslabije vojne formacije Ukrajine.

Reisner kaže da će brzina ruskog napredovanja prema Dnjepru ovisiti o tome hoće li Ukrajina napraviti jake utvrđene položaje i ima li na raspolaganju rezervne trupe. On napominje da su se na drugim dijelovima fronta pojavili problemi pa se Ukrajina morala povući.

Ali i za Ruse je situacija teška. „Dilema Rusa je da su im bokovi sve slabiji što više prodiru u nekom pravcu, a linije snabdijevanja su duže. To je ono što im je slomilo kičmu početkom rata“, kaže Reisner. On je usporedio taktiku ruske vojske s kuglicama u lančiću. „Oni pokušavaju nizati bisere jedan na drugi i oslanjaju se na posljednji“, kaže taj vojni stručnjak i ukazuje da se upravo to vidi u Pokrovsku.

ovaj članak je preveden s njemačkog jezika