Jemen se ne smiruje. Primirje koje su u proljeće s vladinim snagama dogovorili pobunjenici iz redova Hutija, u nekoliko je navrata bilo produženo. Međutim, u jesen ove godine, zaraćene strane nisu uspjele postići dogovor o ponovnom produženju prekida vatre. Primirje je doduše bilo krhko, ali je barem toj napaćenoj zemlji i njezinim stanovnicima omogućilo mali predah.

Prema navodima Ujedinjenih naroda, tijekom primirja nisu zabilježeni nikakvi zračni napadi, nije bilo većih vojnih operacija ili napada iz Jemena na teritorij susjedne Saudijske Arabije.

Regionalni konflikt

Vlada Saudijske Arabije naime predvodi međunarodnu alijansu protiv pobunjenih Huta, koji u međuvremenu kontroliraju veći dio jugozapada Jemena, uključujući i glavni grad Sannu. Pobunjene Hute s druge strane podržava Iran. Konflikt koji je izvorno imao nacionalni karakter tako se s vremenom razvio u sukob većih razmjera dviju regionalnih sila oko političkog utjecaja: između sunitske Saudijske Arabije i šijitskog Irana.

U raspetljavanju komplicirane situacije nije puno pomogla ni činjenica da je tadašnji predsjednik Abed Rabbo Mansur Hadi u proljeće vlast prebacio na takozvano Predsjedničko vijeće. Mansur Hadi je time udovoljio sporazumu postignutom na mirovnim pregovorima koji su u to vrijeme održani u saudijskom glavnom gradu Rijadu – na kojima pobunjenici iz redova Huta ipak nisu sudjelovali. Bilo je predviđeno da ovo Vijeće pregovora s Hutima oko “konačnog i sveobuhvatnog“ rješenja višegodišnjeg građanskog rata.

Zahtjevi Hutija

No, ti mirovni pregovori su, baš kao i razgovori oko obnove primirja propali, a za to je prije svega kriva jedna sukobljena strana, kaže stručnjak za Jemen Jens Heibach iz German Institute for Global and Areas Studie (GIGA) u Hamburgu, a to su Huti: "Oni se nalaze u boljoj poziciji zbog dosadašnjeg razvoja rata. Zato nisu ni spremni na ustupke drugoj strani", kaže njemački politolog. "Huti postavljaju maksimalne zahtjeve, na primjer da međunarodno priznata vlada ubuduće isplaćuje plaće i borcima iz trupa koje se bore na strani Huta. To vlada naravno ne može prihvatiti.“

A koliko se rat izvana "potpiruje”, to jasno pokazuje i oružje na jednoj ribarskoj brodici, koje je početkom ovog mjeseca otkrila Američka mornarica na putu iz Irana prema Jemenu. Između ostaloga je pronađeno oko milijun komada streljiva, oprema za rakete i gorivo, potvrdila je Američka mornarica.

Stručnjak Heibach govori o „zamjenskom ratu“ u Jemenu. Na jednoj strani je, napominje on, znatno porasla podrška Hutima od strane Irana, a s druge strane je porasla i njihova ovisnost o Teheranu. No, napominje njemački politolog, Huti pritom nisu samo strana koja prima naredbe iz Irana: „Za to su oni ipak prejaki.“

A na drugoj strani međunarodno priznatu vladu prije svega podržava koalicija koju predvodi Saudijska Arabija: "U konačnici se posve opravdano može govori o zamjenskom ratu. I zbog toga je i teško postići neki dogovor."

Humanitarna katastrofa

A za to vrijeme civilno stanovništvo pati od posljedica nasilja. Više od 11000 djece je ranjeno ili ubijeno od početka eskalacije borbi u 2015., to je sredinom ovog mjeseca objavio Unicef. Po navodima UN-a, od 2015. je u Jemenu ubijeno oko 375000 ljudi, što je 1,25 posto ukupne populacije – dio u borbama, ali još više od posljedica gladi ili bolesti, tvrdi UN. Više od četiri milijuna osoba je trenutno u bijegu na području Jemena.

Ured UN-a za koordinaciju humanitarne pomoći (OCHA) govori o "najtežoj humanitarnoj katastrofi u posljednjih nekoliko desetljeća za koju su odgovorni ljudi". A razmjeri katastrofe su dodatno povećani zbog ruskog napada na Ukrajinu, što je rezultiralo problemima s nestašicom žita. Do početka napada Jemen je oko polovice potrebne pšenice (45%) uvozio iz Rusije i Ukrajine.

Pod vladavinom Huta u znatnom dijelu Jemena pate prije svega žene. U područjima koja kontroliraju pobunjenici one se više ne smiju kretati bez muške pratnje, odnosno nekog člana njihove obitelji. A to znatno ograničava mobilnost žena i čini ih dodatno ovisnima o članovima muške rodbine.

Konsolidiranje vlasti

U dogledno vrijeme se stvari neće puno mijenjati po pitanju prevlasti Huta, kaže stručnjak za Jemen Jens Heibach. "Oni su konsolidirali vlast na sjeveru, i neće je tako brzo izgubiti. Rat na tome neće ništa promijeniti. Jer sve ono što je do sada poduzela koalicija koju predvodi Saudijska Arabija, rezultirala je na koncu samo dodatnom jačanju prevlasti Huta." Oni u međuvremenu kontroliraju teritorij koji je s vremenom znatno povećan, i sigurno ga neće tako lako ispustiti iz svojih ruku, dodaje Heibach.

To u konačnici znači da će Huti nastaviti provoditi svoju dosadašnju politiku, uključujući i politiku prema ženama, kaže naš sugovornik: "To je ogroman problem što se tiče ljudskih prava, problem koji se u dogledno vrijeme neće moći riješiti. Jer općenito gledajući, ovaj će se rat moći tek onda privesti kraju kada eksterni akteri prestanu pružati podršku jednoj od uključenih strana."

I što sad?

Sve jasnije se pokazuje da je koalicija koju predvodi Saudijska Arabija – neuspješna. Napadi su samo znatno pogoršali humanitarnu katastrofu, ali nisu rezultirali poboljšanjem položaja regularnih vladinih trupa u sukobu. Podrška izvana, stoji u analizi stručnog magazina "Foreign Policy" iz prosinca 2022., samo je rezultirala time da su Huti i Iran još tješnje povezani. Osim toga su, tvrdi se, poboljšane vojne sposobnosti Huta. „I to je onda dovelo do toga da se rat prelio na teritorij Saudijska Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata." Tamo su između ostaloga registrirani napadi dronovima.

I što sad treba učiniti? Najbolja mogućnost za okončavanjem rata, piše "Foreign Policy", sastoji se u tome da se poveže predstavnike obiju grupa, ali i nekih drugih skupina, koje do sada nisu bile dovoljno reprezentirane, na primjer ženske organizacije ili akteri civilnog društva. Sve drugo bi bilo samo ponavljanje recepata koji su se već pokazali neupotrebljivima, tvrdi se.

Jemen kao sredstvo pritiska

No, čini se da će pregovori, s obzirom i na neke određene političke razvoje izvan Jemena, u dogledno vrijeme biti još teži nego do sada. U načelu je Iran, kako se zaključuje u analizi think tanka European Council on Foreign Relations, zahvaljujući savezu s Hutima kreirao novu zonu utjecaja na Arapskom poluotoku. A ona Teheranu omogućava da dodatno izvrši pritisak na svoje regionalne protivnike i SAD, ali i da testira vojne kapacitete Saudijske Arabije.

U međuvremenu se i Iran našao pod sve većim međunarodnim pritiskom, zbog odnosa prema protestnom pokretu u toj zemlji, ali i zbog isporuke dronova i raketa kojima se Rusi služe u agresorskom ratu na Ukrajinu. Na Zapadu, na primjer u Europskoj uniji, već su uvedene prve sankcije protiv članova režima, a razmatra se i prekid pregovora oko iranskog atomskog programa. No, sve to vjerojatno neće baš motivirati Iran da se potrudi oko završetka rata u Jemenu. Jer je rat za Teheran i dalje dokazano sredstvo kojim se može kreirati međunarodni kontra-pritisak.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu