Rat protiv Irana, koji vode SAD i Izrael, već danima dominira političkom i medijskom scenom. A njegove se posljedice osjećaju daleko izvan granica te regije –i u Ukrajini.

Manje oružja za Ukrajinu?

Austrijski vojni povjesničar Markus Reisner naziva rat na Bliskom istoku „strateškim poklonom za Rusiju i Kinu“. Po njegovu mišljenju Rusija može iskoristiti činjenicu da je pozornost Zapada usmjerena na novi sukob. „Ukrajina bi tako mogla biti svedena na sporednu bojišnicu. To u najgorem slučaju znači još manje resursa, primjerice konkretno projektila protuzračne obrane Patriot“, rekao je stručnjak s Vojne akademije u Wiener Neustadtu u razgovoru za DW. Jer SAD sada i same trebaju oružje za novi rat.

Opasnost da ponestane vojnih sredstava koja su Ukrajini od životne važnosti vidi i Ihor Semivolos, direktor Kijivskog centra za bliskoistočne studije. Prema Semivolosu, produljivanje rata s Iranom učinilo bi Zapad „popustljivijim u nastojanjima da okonča rat u Ukrajini“, što bi ojačalo položaj Rusije.

„Za Ukrajinu je svaki brzi završetak rata s Iranom bolji od njegovog produženja“, smatra i ukrajinski publicist Vitalij Portnjikov. Oba stručnjaka ističu da bi idealan ishod bio uspjeh SAD-a i Izraela te slom današnjeg iranskog režima. Jer čim Iran postane predvidljiviji i prestane prijetiti svojim susjedima to znači „stabilnost na Bliskom istoku i slabljenje političke i gospodarske moći Kine i Rusije u toj regiji“, objašnjava Portnjikov u razgovoru za DW.

Puni se ratna blagajna Moskve

Jedna od najtežih globalnih posljedica dugotrajnog rata u Iranu već se nazire: rast cijena nafte i plina. „To je u interesu Moskve“, naglašava Portnjikov. Time bi se Rusiji znatno povećala sposobnost da nastavi rat u Ukrajini. U tom bi slučaju Kremlj osobito nastojao ponuditi Europi energente po nižim cijenama u zamjenu za ustupke.

Novi rat na Bliskom istoku već je znatno utjecao na svjetsku cijenu nafte. Cijena barela nafte tipa Brent 3. ožujka premašila je granicu od 80 američkih dolara, dok je sredinom prethodnog tjedna iznosila oko 71 dolar. Razlog je faktična blokada Hormuškog tjesnaca od strane Irana. Tom rutom nafta iz Perzijskog zaljeva stiže u Indijski ocean i odatle u druge dijelove svijeta.

Ipak, još je nejasno koliko će dugo trajati rast cijena nafte i u kojoj će mjeri Rusija od toga profitirati. Wilfried Jilge, stručnjak za Rusiju i Ukrajinu u Njemačkom društvu za vanjsku politiku (DGAP), sumnja da dugoročni učinci visokih cijena nafte mogu nadoknaditi gubitke koje je Rusija pretrpjela zbog zapadnih sankcija povezanih s ratom u Ukrajini. „Rusija  doduše ove godine neće propasti zbog sankcija i ekonomske krize, ali vidimo postupno sužavanje i krizu ruskog gospodarstva koju se više ne može poricati", rekao je za DW.

Rusija nije ono što je nekad bila

Osim mogućih prednosti, rat u Iranu otkriva i jednu osjetljivu slabost: Moskva trenutačno nije u stanju poduprijeti Iran, jednog od svojih najvažnijih saveznika. To, smatra Jilge, ide u prilog Ukrajini. „Vidimo da Rusija zbog rata u Ukrajini više ne može održavati svoj utjecaj u drugim regijama“, kaže stručnjak. Stoga smatra posve mogućim da će se u okruženju Vladimira Putina sve češće pitati „ima li uopće smisla dalje se iscrpljivati u Ukrajini ako se istodobno općenito pogoršava vlastiti položaj“.

U tom kontekstu treba spomenuti i pad režima moskovskog saveznika Bašara al-Asada u Siriji krajem 2024. te uhićenje venezuelanskog čelnika Nicolása Madura od strane SAD-a početkom siječnja. Na oba događaja Moskva nije reagirala drugačije nego riječima i "osudom”.

Ukrajina zna sa iranskim dronovima

Ukrajina bi mogla ojačati svoj položaj zahvaljujući iskustvu u obaranju iranskih dronova. Rusija ih je intenzivno koristila osobito na početku rata, a sada već proizvodi i vlastite. Iran je pak posljednjih dana svojim dronovima napadao američke vojne objekte u državama Perzijskog zaljeva i druge ciljeve u regiji. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij izjavio je da Kijiv može poslati stručnjake u regiju Zaljeva kako bi presretali takve dronove.

„Države Zaljeva mogle bi imati koristi od stručnosti ukrajinske vojske, a zauzvrat bi rasla spremnost te regije da pomogne Ukrajini“, smatra austrijski stručnjak Markus Reisner. Prema njegovu mišljenju, takva bi pomoć mogla uključivati sankcije protiv Rusije ili financijsku potporu Ukrajini.

Europa bi također trebala pojačati svoju potporu Ukrajini već sada, a ne čekati završetak rata u Iranu, savjetuje Wilfried Jilge iz DGAP-a. Konkretno preporučuje da se Europa odlučnije suprotstavi ruskoj „sjenovitoj floti“ koja se koristi i za ilegalni izvoz nafte i u vojne svrhe. „A svakako bi trebali bismo preuzeti inicijativu i u opremanju Ukrajine vojnom tehnologijom i novim projektima“, poručuje Jilge.