Ne događa se često da njemačka Služba za zaštitu ustavnog poretka saziva konferencije poput one održane prošli tjedan u Berlinu. Radilo se o sastanku predstavnika njemačkih tvrtki na koji je bila pozvana i Udruga za sigurnost u gospodarstvu. Već naziv konferencije objašnjava zašto: „Spremni za obranu? Njemačko gospodarstvo u razdoblju hibridnih napada“.

Jer napadi, prije svega u virtualnom svijetu, su već prava pošasti. Predsjednik Službe za zaštitu ustavnog poretka Sinan Selen kaže kako je i Njemačka tu žrtva rata na Bliskom istoku: „Iran udara bez ikakva obzira", upozorava Selen. Jedva da još postoje granice između gospodarske špijunaže i digitalnih napada s jedne strane te klasičnih vojnih operacija s druge.

A iranske službe su ionako posebno agresivne: njihov cilj su prije svega Iranci u inozemstvu koji se protive ovom režimu, no također na sve načine pokušavaju doći i do zapadne tehnologije. Nakon napada SAD-a i Izraela na Iran su isto tako eskalirali i napadi Irana u virtualnom svijetu.

Njemačka je Kremlju „neprijatelj broj jedan"

Osim Irana tu je već odavno i Rusija: Selen smatra da je prijetnja iz Rusije još opasnija, osobito s obzirom na gospodarstvo. Prema njegovoj ocjeni, posebno su ugrožene tvrtke koje posluju s Ukrajinom ili sudjeluju u logistici isporuke vojne opreme. Predsjednik njemačke tajne službe upozorava kako Rusija Njemačku smatra svojim neprijateljem broj jedan: „To je povezano s našim geopolitičkim položajem i našom ulogom u Europskoj uniji i NATO‑u."

Njega manje brinu kibernetički napadi na velika poduzeća koje često i sama poduzimaju opsežne mjere zaštite. Ali brojne male i srednje tvrtke su izuzetno ranjive: „U Njemačkoj imamo iznimno vrijedna znanja i tehnologiju u tvrtkama koje zbog toga postaju mete ruskih, ali i kineskih operacija. Tu moramo pojačati napore“, naglašava Selen.

Tu mu dobro dođe nova strategija zaštite gospodarstva koju je usvojila njemačka vlada. Najvažniji cilj sažima državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova Christoph de Vries: „Želimo dodatno ojačati vrijednosne i opskrbne lance njemačkih poduzeća.“ To se odnosi na napade iz inozemstva, ali i na unutarnje prijetnje.

Sigurnost je (ipak) važnija od transparentnosti

De Vries podsjeća na napad na berlinsku elektroenergetsku mrežu u siječnju 2026., za koji je odgovornost preuzela lijevo‑ekstremna skupina, kad je usred zime velik dio Berlina ostao bez struje. Taj napad je otkrio i ranjivost kritične infrastrukture i tu se nešto mora promijeniti.

Do sad je glavna zadaća bila otvorenost i transparentnost čitavog sustava zainteresiranim građanima, ali se potpuno zapostavljala sigurnost. Svatko je mogao lako saznati gdje leže dalekovodi ili telekomunikacijski kablovi i to nije bila čak niti poslovna tajna. To se sada treba promijeniti: „U ovim vremenima ne smijemo ekstremistima u zemlji niti stranim akterima na pladnju servirati moguće slabe točke", upozorava de Vries.

Uzvratiti udarac i hakerima

Služba za zaštitu ustavnog poretka nada se i proširenju zakonskih ovlasti u borbi protiv kibernetičkih napada. „Moramo naš alatni set prilagoditi najnovijem stanju kako bismo mogli reagirati na hibridne napade“, kaže Sinan Selen u razgovoru za DW. „To znači da moramo moći prekidati neprijateljske operacije — i analogne i hibridne.“

Jedno od ključnih sredstava pritom bi trebao biti tzv. back‑hacking - potajno prodiranje u računalne sustave napadača na njemačke tvrtke kako bi se točno otkrilo tko su oni i koje su njihove slabosti.

„Back‑hacking je jedno od rješenja", tvrdi Selen, „i o tome razgovaramo sa svojim partnerima.“ Misli i na međunarodnu suradnju, posebno sa SAD‑om. Unatoč napetim političkim odnosima s predsjednikom Donaldom Trumpom, Selen ne očekuje da će to ugroziti suradnju s američkim obavještajnim službama: „Ne vidim nikakve hladnije odnose. Naprotiv, naša suradnja je dobra."

Više nije sramota javiti napad

Predsjednik Udruženja za sigurnost u gospodarstvu Johannes Strümpfel smatra da nova strategija predstavlja velik napredak. Tu se ne radi samo o prijetnji špijunaže ili sabotaže nego mnogo više od toga. Posebno ga veseli što „poduzeća sad mnogo manje oklijevaju obratiti se nadležnoj službi” kako bi spriječila napade, kaže u razgovoru za DW.

Tvrtke koje su bile izložene kibernetičkom napadu dugo su imale određenu nelagodu kada se radilo o suradnji sa Službom za zaštitu ustavnog poretka - već iz straha da bi im to ugrozilo ugled. Sadašnje veće međusobno povjerenje Strümpfel obrazlaže i sve očitijim geopolitičkim sukobima.

Nisu svi pozivi koji im stižu vezani uz aktivnosti stranih službi – zvoni im telefon i kad nepoznate osobe fotografiraju osjetljiva područja tvrtki ili pokušavaju ući u tvornički krug preskakanjem ograde – ali dobro je znati za njih. A onda su tu i sve češći preleti dronova. „U gospodarstvu stječemo dojam da se testiraju sigurnosni mehanizmi“, kaže Strümpfel. Objašnjava da je cilj da bi se vidjelo kako tvrtka reagira i pojavljuje li se policija.

Ta nesigurnost kod mnogih je očito dovela do promjene razmišljanja: „Sve veći broj njih drži samo po sebi razumljivim da su sigurnosne službe bliski partneri i da ih se tako percipira", kaže Strümpfel. A šef Službe za zaštitu ustavnog poretka priznaje kako još ima slabosti, ali i poručuje: „Spremni smo za obranu - i naši protivnici to osjećaju", izjavio je Selen