Ova 2026. godina je izborna godina u Njemačkoj: u pet od 16 saveznih pokrajina biraju se novi pokrajinski parlamenti. Tu Socijaldemokrastka stranka Njemačke (SPD) ima malo razloga za optimizam. Prema procjenama istraživača javnog mnijenja, u dvjema pokrajinama joj – nakon desetljeća – prijeti gubitak vlasti. U još dvjema pokrajinama socijaldemokrati u aktualnim anketama osvajaju samo jednoznamenkaste postotke. Ni na saveznoj razini nema uspjeha: SPD se već dugo kreće po anketama između 13 i 16 posto.

Što se dogodilo s nekadašnjom narodnom strankom koja je u najboljim vremenima osvajala glasove gotovo svakog drugog birača u Njemačkoj?

SPD je izgubila radnike

Da bismo razumjeli što je pošlo po zlu u SPD-u, moramo se osvrnuti daleko unatrag. Osnovana je kao klasična radnička stranka u drugoj polovici 19. stoljeća – kao politički predstavnik praktično obespravljenih tvorničkih radnika. Dugo radno vrijeme, niske plaće, nesigurni poslovi, nedostatak sigurnosti na radu i nedostatak stanova obilježavali su njihove nesigurne živote.

U povijesti Savezne Republike Njemačke obični radnici dugo su bili tradicionalni glasači SPD-a. Socijaldemokrati su se zalagali za politiku koja je obećavala obrazovanje, napredak i uspjeh bez obzira na podrijetlo. Ali danas tradicionalna radnička klasa više ne postoji. Dobro plaćeni industrijski radnici odavno čine srednji sloj društva.

Stranka Ljevica: odcjepljenje od SPD-a

Prema analizi instituta Forsa iz studenog 2025., samo devet posto običnih radnika i nezaposlenih danas bi glasalo za SPD. Oni koji se osjećaju društveno zapostavljenima danas često simpatiziraju Alternativu za Njemačku (AfD), stranku koja je dijelom krajnje desna. Institut Infratest dimap objavio je u veljači 2025. podatke prema kojima 38 posto radnika glasa za AfD.

A mnogi bivši birači SPD-a prešli su Lijevoj stranci - Ljevici. Gorko za socijaldemokrate: Ljevica je nastala i iz nezadovoljstva socijalnom politikom SPD-a za vrijeme bivšeg kancelara Gerharda Schrödera (SPD). Sa Schröderom na čelu socijaldemokrati su 1998. pobijedili na saveznih izborima s gotovo 41 posto glasova. Schröderovo uvjerenje bilo je da se izbori ne dobivaju na ljevici, nego u političkom centru društva. Suočen s visokom nezaposlenošću i posrnulim gospodarstvom, proveo je radikalnu reformu socijalne države – „Agendu 2010“. Državna socijalna davanja smanjena su, zaštita od otkaza ublažena, a sektor niskih plaća proširen.

SPD je izgubila polovicu svojih birača

Konzervativne stranke CDU/CSU pozdravile su reformsku agendu s oduševljenjem, a za njemačko gospodarstvo bila je uspješna. No, unutar SPD-a su izbili teški sukobi. Lijevo krilo stranke pobunilo se i više nije htjelo podržavati Schröderovu politiku: istaknuti bivši članovi SPD-a i sindikalci 2005. osnovali su vlastitu lijevu stranku.

U roku od deset godina SPD je izgubila gotovo polovicu svojih birača, dijelom i u korist Zelenih i CDU-a. Angela Merkel, predsjednica CDU-a i kancelarka, programski je pomaknula CDU prema političkom centru. Kritičari su govorili o „socijaldemokratizaciji" CDU-a.

Nedostatak profila u „velikoj koaliciji“

Biračima je postajalo sve teže uočiti bitne razlike između Unije i SPD-a. Tome je pridonijelo i to što su CDU, CSU i SPD od 2005. do 2021. većinu vremena vladale zajedno. SPD je u tom razdoblju pristajala na brojne kompromise i postupno gubila svoj politički profil.

Zbog velikog gubitka povjerenja birača, zahtjevi za programskim zaokretom dolazili su iz lijevog krila stranke, koje je smatralo da treba više lijeve socijalne i porezne politike. Bogati i oni koji dobro zarađuju trebali bi snositi veći teret kroz više poreze i doprinose, dok bi smanjenja socijalnih davanja trebalo spriječiti. Međutim, u koalicijskim vladama u kojima je SPD sudjelovala, teško da je išta od toga moglo biti provedeno.

„Semafor-koalicija” – intermezzo s negativnim posljedicama

Uoči saveznih izbora 2021. SPD je u anketama bila na 16 posto. Potom je CDU napravila velike pogreške, SPD je na kraju pobijedila. Stranka se ponadala da se vraća na put uspjeha.

Dogodilo se suprotno. U koaliciji koju je predvodio kancelar Olaf Scholz (SPD), zajedno sa Zelenima i gospodarski liberalnim FDP-om, brzo je došlo do teških sukoba i blokada. Takva semafor-koalicija raspala se prije isteka mandata, a ugled SPD-a bio je dodatno narušen.

Na saveznim izborima 2025. osvojila je 16 posto glasova. Direktor instituta Forsa, Manfred Güllner, govorio je nakon izbora o situaciji koja „egzistencijalno ugrožava“ SPD.

Novi program SPD-a skreće ulijevo

Unatoč svemu, socijaldemokrati su ponovno ušli u koaliciju s CDU/CSU kao manji partner – i sada se suočavaju sa starim problemima. Ponovno im prijeti opasnost da pored Unije ne uspiju izgraditi vlastiti profil.

SPD do 2027. radi na novom programskom dokumentu, u kojem bi trebala dominirati lijeva socijalna politika. Ali koliko je to uvjerljivo? S obzirom na koalicijskog partnera, takvi zahtjevi nisu ostvarivi.

CDU je pod vodstvom predsjednika stranke i kancelara Friedricha Merza ponovno postala znatno konzervativnija i pomaknula se udesno. Suočena s praznom državnom blagajnom i vrlo slabim gospodarstvom, Unija zahtijeva smanjenje socijalnih rashoda i novi „trenutak Agende“: nužna je velika reforma socijalne države u području mirovina i zdravstva.

Koliko će dugo opstati koalicija?

SPD također smatra da su reforme nužne, ali inzistira na tome da nitko na kraju ne smije biti u lošijem položaju. Zbog toga bi bogati morali plaćati više poreza i doprinosa. Za to postoji potpora stanovništva. SPD je u posljednje vrijeme u anketama blago profitirala od zahtjeva za većom društvenom pravdom.

Međutim, Unija odbija povećanje poreza. Unija i SPD trenutačno pokušavaju izbjeći otvoreni sukob zbog izbora u dvjema pokrajinama, zakazanih za ožujak. Ipak, savezna vlada djeluje sve paraliziranije u unutarnjoj politici. Suglasnost trenutačno postoji tek oko prijedloga da se djeci mlađoj od 14 godina zabrani pristup društvenim mrežama.

Može se pretpostaviti da će se situacija u koaliciji ponovno pokrenuti nakon izbora u dvjema pokrajinama. Što lošije SPD prođe u Baden-Württembergu i Rheinland-Pfalzu, to će biti veći pritisak unutar stranke da pokaže više vlastitog profila i jasnije se distancira od Unije. To se možda može usporediti sa slikom davljenika koji, u borbi za opstanak, sve snažnije mlati oko sebe.