Pina Bausch bila je velika reformatorica plesa. Ona je formulirala izražajni oblik koji je nazvala plesno kazalište - za razliku od klasičnog baleta ili modernog plesa. Slavljena je bila u čitavom svijetu, sudjelovala je na svim značajnijim festivalima i dobitnica je brojnih nagrada. Samo pet dana prije smrti su liječnici ustanovili kako boluje od raka, par dana nakon premijere njene nove - i na žalost posljednje velike koreografije, koja kao i sve druge prije nje, još nema naslov.

Pina Bausch rođena je 27. srpnja 1940. godine u Solingenu, gradiću u blizini Kölna. Svoje plesno obrazovanje počela je 1955. na glasovitoj Folkwangschule koju je u Essenu osnovao Kurt Joos. Nakon završetka te škole obrazovanje je nastavila na slavnoj Juilliard School u New Yorku, a 1962. se vratila u Njemačku. Tu je najprije plesala u novoosnovanom Joosovom Folkwang-Baletu, da bi šest godina kasnije započela sa vlastitim koreografijama.

"Ono što ljude pokreće"

Od samog početka njen rad privlačio je pažnju i javnosti i stručne kritike te je 1973. godine Pina Bausch postavljena za tada najmlađu voditeljicu i glavnu koreografkinju jednog njemačkog kazališta - Plesnog kazališta Wuppertal.

Prve koreografije Pine Bausch bile su u stilu tada popularnog Modern Dancea, ali već sredinom sedamdesetih ona mijenja svoj izričaj i pronalazi svoj osobni scenski jezik. U izvedbe je počela integrirati pjavanje, govor, geste iz svakodnevice i pantomimu, a pokret kao izraz unutarnjeg stanja plesača dospio je u središte pažnje. "Meni nije važna umjetnost, puko umijeće, već život te to da za život pronađem adekvatan jezik. Nas razumiju svuda u svijetu, gdje god nastupamo. Naš ples pokazuje osjećaje, sjećanja, poduđuje nadu, i to je svim ljudima zajedničko", izjavila je u jednom od rijetkih intervjua Pina Bausch.

Njene predstave u pravilu se bave osobnim temama koje istovremeno imaju univerzalni karakter, kao što su strah, smrt, ljubav ili čežnja. Njen moto je bio: "Mene ne zanima kako se ljudi kreću, već ono što ih pokreće." Ne samo svojim koreografijama već i kostimima, glazbom ili scenskim oblikovanjem Pina Bausch je radikalno prekidala s uobičajenim poimanjima lijepog ili dopadljivog baleta. Njene plesačice i plesači su plesali u vodi do gležnja, u blatu ili u šumi.

Ikona njemačke kulture

Jedna od karakteristika djelovanja Pine Bausch u javnosti su njeni relativno rijetki intervjui, a i kada je razgovarala s novinarima nije željela komentirati svoje koreografije. S druge strane su premijere njenih predstava s pažnjom registrirane u čitavom svijetu i uvijek iznova su predstavljale događaje na svjetskoj plesnoj sceni.

Svaka nova koreografija najprije je izvođena bez imena, označavana samo kao "nova predstava" uz oznaku godine. Vremenom, izvedba je mijenjana i kada je zaživjela svoj život, dobila takoreći vlastiti, prepoznatljivi karakter, dobijala je i ime. Prije samo nešto više od tjedan dana na sceni kazališta u Wuppertalu izveden je njen novi komad: "Nova predstava 2009."

Njemačka je na vijest o smrti Pine Bausch reagirala sa nevjericom i tugom. Predsjednik Horst Köhler je u pismu njenom sinu napisao da je "Njemačka izgubila veliku plesačicu i koreografkinju te izuzetnu predstavnicu Njemačke kao nacije kulture", a državni tajnik zadužen za kulturu Bernd Neumann je Pinu Bausch nazvao ikonom njemačke kulture.

Autor: Jutta Koster/agencije/Zoran Arbutina

Odg. ur.: A. Šubić