"Danas je digitalni dnevni red za Europu postao stvarnost, krenuli smo u akciju. Na moju incijativu Europska komisija prihvatila je tri mjere za podupiranje brzog i ultrabrzog interneta u EU-u", najavila je povjerenica za digitalne tehnologije Neelie Kroes, dodajući kako je brzi internet kao "digitalni kisik za razvoj i blagostanje u EU-a".

Predstavljajući inicijative za brži internet, povjerenica Kroes je ukazala kako se radi o mjerama koje su dio europske strategije 2020. godine za održiv i inteligentan rast u Europi. Za idućih deset godina za ovaj projekt stoji na raspolaganju 200 milijardi eura.

Za prihvaćanje prijedloga mjera Komisije svoju suglasnost moraju dati još Europski parlament i Vijeće.

Iskoristiti digitalne potencijale

"Ove mjere pomogle bi Europljanima da dobiju prvorazredni internet kojeg očekuju i zaslužuju, i kako bi na taj način imali pristup sadržaju i uslugama koje žele. Mjere će pomoći našem gospodarstvu u ostvarenju pametnog, održivog i inkluzivnog rasta", poručila je povjerenica. Naglasila je kako je "budućnost digitalna te da svi moraju surađivati oko ulaganja u širokopojasne mreže i druge projekte koji će Europi pomoći da iskoristi digitalne potencijale".

Nacrt Komisije predviđa da se prisile poduzeća za telekomunikacije na otvaranje svojih optičkih kablova. Članice Europske unije trebale bi osigurati da nacionalni uredi za reguliranje pronađu put između sigurnosti ulaganja i tržišnog natjecanja. To znači da regulativna institucija određuje po kojoj cijeni, primjerice njemački Telekom, mora staviti na raspolaganje svoje skupe optičke kablove u velikim gradovima kao što su Berlin ili Hamburg. Pojedinosti moraju odrediti same države članice.

Komisija predlaže šefovima država i vlada članica da programima podupiru daljni razvoj. "Za širenje svoje mreže u Europi potrebni su i novac od poticaja i tržišno natjecanje", upozorila je povjerenica Kroes.

Potrebna mreža s optičkim kablovima

Mreža potpomognuta optičkim kablovima omogućava ultrabrzi internet, održavanje videokonferencija, internetsku televiziju i medicinske dijagnoze na daljinu. Trenutno u Europskoj uniji pristup takvoj mreži ima tek jedan posto stanovnika, dok u Japanu i Koreji pristup ima već 15 posto građana.

Brze internetske priključke u Europi trenutno koristi 55 posto domaćinstava. Problem je što još uvijek postoje velika ruralna područja koja uopće nisu pokrivena brzim internetom. Za poboljšano korištenje i pokrivanje takvih područja Europska komisija predlaže razvoj bežične širokopojasne mreže. Jedna mjera je i oslobađanje frekvencije od 800 megaherca od 2013. godine. Ta se frekvencija sada još koristi za analognu televiziju.

Takozvana "Digitalna agenda" Europske unije predviđa da do 2013. svi građani Europske unije raspolažu sa širokpojasnim brzim internetom, Još uvijek nije jasno, što EU podrazumijeva pod širokopojasnim internetom, no jasniji su ciljevi za razdoblje od 2020. godine. Tada bi svi građani Unije trebali imati pristup internetu od 30 megabita po sekundi, a polovica domaćinstava bila bi povezana sa 100 megabita. Kako bi se ostvarili takvi kapaciteti i brzina, potrebna je mreža s optičkim kablovima.

Autor: Alen Legović, Bruxelles

Odg. ur.: Marijana Ljubičić