Prije sastanka Vijeća Europske središnje banke ove srijede (10.4.) opet je bilo onih koji su se nadali kako će konačno biti povišena temeljna kamatna stopa. Ali, kao i nebrojeno puta do sada – opet su ostali razočarani. Jer 25 članova Vijeća i njezin predsjednik Mario Draghi ostaju kod svoje fiskalne politike, bez obzira što tko mislio o njoj u zoni eura: "Temeljna kamatna stopa ESB-a ostaje na trenutnoj razini barem do kraja 2019."  Kako bi osigurala da i stopa inflacije ostane na razini onoga čemu banka teži, nešto ispod 2%.

Drugim riječima, temeljna kamatna stopa ostaje na 0% kamo je dospjela još u ožujku 2016. Draghi i njegovi stručnjaci uvjeravaju javnost kako nema potrebe dizati kamatu jer nije niti dosegnuta stopa željene inflacije nego će po procjeni ESB-a biti ove godine tek 1,2%.

Središnja banka zone eura nastavlja i s politikom "kažnjavanja" komercijalnih banaka ako svoj novac, umjesto da ga usmjere u gospodarstvo, žele položiti u ESB: u tom slučaju je kamata -0,4%, dakle, banke će plaćati novac da bi negdje smjestile svoj novac. Prema podacima Udruge njemačkih banaka, banke zone eura tako godišnje plaćaju oko 7,5 milijardi eura "kaznenih kamata" – jer im je očito i to milije nego posuditi novac tvrtkama i poduzetnicima.

Zašto je to još uvijek opasno za gospodarski rast?

Zapravo, ove srijede je i sam Mario Draghi donekle priznao kako ova politika s 0% kamata ne djeluje kako se očekivalo. Ona je uvedena tek kao "privremeno" rješenje pomoći zemljama zone eura koje su zapale u krizu kako bi se potaklo njihovo gospodarstvo, ali Draghi kaže kako se kamatna stopa ne može povisiti zato jer bi tako "nastao rizik za stopu rasta u zoni eura" s obzirom da su trenutni gospodarski pokazatelji još uvijek „slabi". I to usprkos tome što se od rujna nastavlja i program poticaja komercijalnim bankama da daju dugoročne kredite – takozvane TLTRO (Targeted Longer-Term Refinancing Operations) i to poticanje izdavanja kredita na po dvije godine će se nastaviti sve do ožujka 2021.

Ekonomski stručnjaci već odavno ukazuju kako čitava ova fiskalna politika Europske središnje banke stvara i golemu opasnost, pogotovo za one koje imaju novac. Tu ne govorimo samo o milijunašima nego i o ušteđevini građana, o mirovinskim fondovima pa čak i kada je riječ o poslovanju banaka. Naravno da je golemi problem neravnoteža unutar zone eura: jedno su nevolje koje muče jednu Njemačku, Austriju ili Nizozemsku, a druge su one koje muče Grčku, Španjolsku ili Italiju. No definitivno se pokazalo kako se pukim „besplatnim" kreditima te razlike jednostavno ne mogu izgladiti.

U svakom slučaju, sve je jasnije kako se niti politika od nula posto kamata ESB-a neće promijeniti, ako ne do ovog prosinca, ono barem do listopada. Naime, tada predsjedniku ESB Mariju Draghiju istječe mandat i već sad je ušao u povijest ne samo ESB-a: on će očito biti predsjednik središnje banke koji za čitave svoje karijere neće niti jedan jedini put povisiti temeljnu kamatnu stopu.

aš(agencije)