Od nedjelje do srijede predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker posjetit će šest zemalja Zapadnog Balkana koje bi trebale ući u Europsku uniju. Time on želi, kako kaže, „ohrabriti" Makedoniju, Albaniju, Srbiju, Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu i Kosovo. Sve to poslije objavljivanja najnovije strategije EU-a u kojoj je prvi put navedena i konkretna godina za mogući prijem novih članica - 2025.

No, to je „samo datum za ohrabrenje", kako je to Juncker rekao pred polazak na put. Od šest vlada na Balkanu će se tražiti da provedu reforme, suzbiju korupciju, pobrinu se za poštivanje načela pravne države, slobode medija, da ožive gospodarstvo i riješe međusobne konflikte. Samo ako toga bude u dovoljnoj mjeri i ako budu ispunjeni konkretni kriteriji, moći će biti novih primanja u EU, rekli su službenici iz Junckerovog okruženja u Komisiji. I dodali da EU ima volju primiti nove članice te da te zemlje imaju realnu perspektivu.

Albanija i Makedonija bi mogle pregovarati

Prije polaska Junckera na put, povjerenik EU-a za proširenje Johannes Hahn je Makedoniji i Albaniji kao neku vrstu poklona dao obećanje da će i s njima početi pristupni pregovori. Na ljeto će, kako je rekao, biti govora i o konkretnom datumu za to. Do sada se formalno pregovaralo sa Srbijom i Crnom Gorom, pri čemu je mala Crna Gora, koja je već članica NATO-a, ostvarila najveći napredak.

Jean-Claude Juncker će se na svom putovanju suočiti s nizom neriješenih problema između tih država. Najteži problemi se javljaju u vezi s Kosovom. To područje se poslije ratnih sukoba odcijepilo od Srbije, ali ga kao državu ne priznaju sve članice EU-a, a naravno ni Srbija. Prije nego što Srbija i Kosovo jednog dana postanu članovi EU-a taj problem će morati riješiti.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava pripremiti svoje sunarodnjake na to da će Kosovo na kraju morati biti priznato. EU već četiri godine pokušava dovesti do pomirenja Beograda i Prištine – do sada bez uspjeha. Juncker će na svojoj turneji također pokušati posredovati, kažu diplomati EU-a u Bruxellesu.

Ne samo posljedicama rata na Kosovu, nego i drugih ratova na području bivše Jugoslavije, Juncker će se morati pozabaviti. Hrvatska, koja je već članica EU-a, i Srbija, imaju još otvorenih računa iz rata. Bosna i Hercegovina je i dalje podijeljena država koja ne funkcionira. Hrvatski premijer Andrej Plenković je prilikom jednog posjeta Bruxellesu rekao da Hrvatska i Srbija imaju „zajednički interes" kada je riječ o političkoj i ekonomskoj suradnji u Europskoj uniji. Ali i da na području ratne odštete i posljedica rata ima još mnogo otvorenih pitanja.

Juncker traži strpljenje

„Moramo objašnjavati i dati im do znanja da problemi moraju biti riješeni, inače ćemo nepotrebno gubiti vrijeme", rekao je Juncker nekoliko dana prije svoga putovanja. Osim toga, dodao je, u Europi je potrebno više strpljenja. „Dogovaranje oko otklanjanja posljedica rata između Njemačke i Luksemburga trajalo je 45 godina", rekao je Juncker, inače bivši premijer Luksemburga.

Na ljeto i u ranu jesen Komisija će objaviti konkretne planove o pristupu za svih šest zemalja, planove u kojima se uzimaju u obzir njihove posebnosti.

Pratite nas i preko DW-aplikacije za Android koju možete skinuti ovdje.