Prijelom zamora kostiju - Stress Fracture mogu zadesiti svakoga tko pretjeruje tijekom sportskih aktivnosti. "Pogođeni su podjednako i profesionalni i rekreacijski sport. Riječ je o relativnom preopterećenju", objašnjava Karsten Hollander za DW. "Na primjer, prijavite se za proljetni maraton negdje oko Nove godine i počnete trenirati od nule do 20, onda do 40 pa do 60 kilometara tjedno. To su trenuci visokog rizika. Isto se može dogoditi trkaču na srednjim prugama nakon četiri tjedna pauze - poput studenta sportaša koji se nakon ljetovanja vrlo brzo upušta u visoka opterećenja."

Hollander je profesor sportske medicine na Medicinskom fakultetu u Hamburgu i od siječnja također glavni liječnik Njemačkog atletskog saveza (DLV). "U svojoj vlastitoj karijeri kao trkač na srednjim prugama prošao sam samo s jednim blagim prijelomom zamora", kaže sportski liječnik koji se ovom vrstom ozljede bavi još od svojih studija.

Klasični lom nastaje kad na kost iznenada djeluje sila, primjerice udarac ili krivi korak. Nasuprot tome, prijelom zamora kosti javlja se na kraju postupka koji se polako razvija. Znanstvenici stoga govore i o injuries bone stress, koštanim stresnim ozljedama. One se kreću od edema - bolnih nakupljanja tekućine u kosti - do loma.

Tijelo jasno javlja opasnost

"Bolovi se obično javljaju već na početku trčanja i postaju sve gori, tako da se ne može trčati udaljenost koja je planirana", opisuje Hollander signale koji ukazuju na moguću prijelom od zamora. "To se razlikuje od ozljeda tetiva koje nakon zagrijavanja možda više nisu tako bolne kao na početku."

Rizik od ozljeda prilikom trčanja najčešće pogađa potkoljenice i stopala. Ako se osjete tupi bolovi u kostima, potrebno je posjetiti liječnika. Konačnu potvrdu o tome je li došlo do takvog loma se može utvrditi magnetskom rezonancijom (MRT) ili scintigrafijom.

U načelu, prijelom zamora se može pojaviti u bilo kojem sportu i najviše prijeti ozljeda kostima koje su posebno opterećene. Tako se takav lom kod veslača ili čak igrača golfa često javljaju na rebrima, kod tenisača na laktovima ili podlakticama blizu zapešća, dok su u sportovima skakanja poput košarke često pogođene kosti stopala, kao i zapešća i koljena. U dizanju utega ili gimnastici je posebno ugrožena kralježnica.

Međutim, većina prijeloma zamora se pojavljuje kod sportova sa trčanjem. "S jedne strane, trčanje je u Njemačkoj vrlo popularan sport s 18 do 20 milijuna aktivnih sudionika što dovodi do visokog broja slučajeva. S druge strane, sile udarca koje djeluju prilikom doskoka kod trčanja su važan čimbenik", objašnjava liječnik njemačkog Atletskog saveza.

"Slabiji" spol

Pokazalo se također kako prijelom iz zamora čak dvostruko češće pogađa žene nego muškarce. Za to postoji nekoliko razloga. S jedne strane, žene često imaju manju čvrstoću kostiju, a tu su i ženski hormoni: "Estrogeni su važni za metabolizam kostiju", objašnjava sportski medicinar Hollander. "Također, vrsta kontracepcije može igrati ulogu: u kojoj mjeri ti preparati utječu na metabolizam?" Zbog svega toga, u njemačkom Atletskom savezu su sad uključeni i ginekolozi.

Tu je onda i poremećaj prehrane koji se među sportašicama javljaju češće nego među sportašima. "Svakako se mora izbjeći nedovoljna relativna energetska opskrba tijela", kaže Hollander.

Kako bi spriječili takve frakture zamora, sportašice i sportaši trebaju paziti da njihovo tijelo bude dovoljno opskrbljeno kalcijem i vitaminom D. Kalcij stabilizira kosti, dok vitamin D osigurava bolju apsorpciju kalcija u tijelu i njegovu ugradnju u kosti. Dok se tijekom ljetnih mjeseci obično dovoljno opskrbljujemo "hormonom sunca" vitaminom D tijekom sportskih aktivnosti, kalcij se mora unositi u tijelo. U pravilu se dnevne potrebe od otprilike 1000 miligrama kalcija može dobro zadovoljiti zdravom prehranom, primjerice, konzumacijom mliječnih proizvoda, povrća ili mineralne vode bogate kalcijem.

Dovoljno, ali ne previše kalcija

"Vegetarijanci ili vegani trebaju biti oprezni pri korištenju mliječnih nadomjestaka. Neki od njih sadrže kalcij, a drugi ne," upozorava Hollander. Iako se kalcij izlučuje znojem tijekom intenzivnog treninga, znanstvenik upozorava da ne treba bez razmišljanja posezati za kalcijem u tabletama kako bi se nadoknadio deficit: "Prekomjerno unošenje kalcija također može biti opasno. To može, između ostalog, povećati rizik od bubrežnih kamenaca."

Budući da su lomovi od zamora posljedica preopterećenih kostiju, Hollander najprije savjetuje razum kad se planira trening: "Tjedno ne bi trebalo povećavati opterećenje za više od 20 posto. To se odnosi na ukupnu tjednu udaljenost, na duljinu najdužeg trčanja, ali i na intenzitet i obim pojedinih intervala trčanja." Aplikacije na pametnom telefonu ili pametnoj narukvici mogu pomoći u kontroli opterećenja. Također, biomehanička analiza može biti korisna. Osobni stil trčanja također utječe na to koliko su kosti opterećene. "Visoka frekvencija, odnosno manji koraci, djeluje preventivno. Opterećenje po koraku tada je manje," kaže liječnik.

A što ako ipak dođe do takvog prijeloma? Tada je najvažnije štedjeti pogođenu kost. Za razliku od "pravih" prijeloma, kod frakture zamora tek rijetko dolazi do pomaka slomljenih dijelova kosti pa tako nije potrebno niti imobilizirati kost gipsom. Moguće je i dalje baviti se sportom, ali na drugi način: "Za strastvene trkače je prisilna pauza u treningu obično posljednje što žele," zna Karsten Hollander. "Radije onda prelaze na vožnju bicikla ili plivanje."