„Dobar dan, dobili ste Europol. Pritisnite broj jedan ako želite razgovarati s operaterom.“ Tako počinju telefonski pozivi koje građani u Njemačkoj primaju od ožujka ove godine.

Poziv je dobila i Lejla Šator iz Frankfurta. Stisnula je tipku kako bi postupila po uputstvima navodnog Europola i javila joj se žena koja je govorila engleski s indijskim naglaskom.

„Osoba koja mi se javila priopćila mi je da su zlouporabljeni moji njemački osobni dokumenti. No budući da je govorila lošim engleskim jezikom, proradila mi je lampica", kaže Šator za DW.

Prevaranti su ju uznemiravali više od mjesec dana, zvali su ju nekada i više puta na dan. „Kada bih pokušala nazvati taj broj, dobila bih obavijest da on ne postoji ili da je nedostupan. Kada sam im rekla da ću ih prijaviti policiji, prestali su me zvati."

Nude „čuvanje" novca

DW je razgovarao s više osoba koje su imale iskustva s takvim cyber-kriminalcima i kod svih je razgovor tekao gotovo identično: lažni operateri su zvali u radno vrijeme, između 8 i 18 sati, govorili su na engleskom jeziku s indijskim naglaskom, a poziv je zvučao kao da dolazi iz nekog bučnog call centra. Svi su tvrdili da su službenici Europola ili Interpola i informirali žrtvu da će ju uskoro nazvati visoki službenik iz neke od tih policijskih institucija. Kod drugog poziva na ekranu je zaista bilo moguće vidjeti pozivni broj neke od ovih policijskih ustanova.

„Prevaranti objašnjavaju žrtvi da, zbog policijske istrage koja je u toku, a kako bi se zaustavila dalja zloupotreba identiteta, njezin bankovni račun mora odmah biti blokiran. Tu lažni policijski dužnosnik žrtvi nudi kao rješenje da se novac odmah prebaci na drugi račun, navodno policijski“, objašnjava za DW šef kriminalističke policije u Berlinu Lotar Spielmann.

U glavnom gradu Njemačke policiji je do sada prijavljeno više od 3.500, a u čitavoj Njemačkoj više od 25.000 slučajeva sumnjivih poziva. Sigurno je da ima znatno više neprijavljenih pokušaja prijevare, priopćila je njemačka Savezna agencija za telefonske mreže koja, pored policije, istražuje lažne pozive. Oni upozoravaju građane da to što na telefonskom zaslonu piše Interpol, Europol, pa čak i 110, što je broj njemačke policije, ne znači da ih policija zaista i zove.

Pozivima nemoguće ući u trag

„Kada sam pretražila internet u potrazi za jednim od brojeva s kojeg su me zvali, ustanovila sam da je to broj jednog njemačkog osiguravajućeg društva“, priča za DW Dušica Ilić Dick iz Potsdama, koju prevaranti redovito uznemiravaju.

Savezna agencija za mreže utvrdila je da su pozivi stizali s telefona iz stranih zemalja, iz Indije, Rumunjske ili Španjolske. U Indiji su te prijevare i dobro organizirani „call centri" odavno poznati, a procjenjuje se da je u pitanju biznis vrijedan nekoliko milijuna dolara godišnje. No Spielmann ističe kako to ne znači da pozivi zaista stižu iz neke od tih zemalja.

Njemačka policija do sada nije uspjela locirati i identificirati nijednog osumnjičenog. Iz Savezne agencije za mreže objašnjavaju da kriminalci koriste internet-pozive, odnosno pozive preko kompjutera, kako bi pomoću sofisticiranih programa prikrili identitet i porijeklo poziva.

„Unuci" u nevolji

Takva vrsta prijevare zove se spoofing. U pitanju je metoda kojom se žrtva uvjerava da razgovara s ustanovom od povjerenja. Njemačkoj policiji poznati su i slučajevi kada se kriminalci predstavljaju kao službenici Microsofta ili Amazona.

U prvom slučaju, kriminalci obavještavaju žrtvu da joj je kompjutor zaražen virusom te traže od nje da poduzme određene korake kako bi se zaštitili podaci. To je zapravo pokušaj krađe podataka. U slučaju prijevare s Amazonom, kriminalci navodno žele vratiti višak novca koji je naplaćen prilikom online-kupovine i traže osobne i bankovne podatke.

Jedan od najpoznatijih oblika telefonske prijevare u Njemačkoj je trik u kojem se prevaranti predstavljaju kao unuci. Oni starijim osobama zatim govore da imaju novi broj telefona i objašnjavaju da su u nevolji, te da im je hitno potreban novac.

Oprez pri telefonskoj i internetskoj komunikaciji

Njemačka policija ističe da njihovi službenici građane nikada ne zovu telefonom, već osobno dolaze na kućnu adresu ili šalju poziv poštom. Policija također poziva građane da vode računa o tome gdje na internetu ostavljaju svoje osobne podatke, a kada je riječ o sumnjivim telefonskim pozivima bilo bi dobro odmah spustiti slušalicu.

Što se tiče elektronske pošte, trebalo bi ju ignorirati ako se traže bilo kakvi osobni ili bankovni podaci. Pretragom na internetu moguće je usporediti službene mail adrese s lažnima, jer prevaranti pri slanju elektronske pošte uglavnom promijene samo jedno slovo ili broj.

U svakom slučaju, zaključuje šef berlinske kriminalističke policije Spielmann, sve sumnjive pozive ili mailove trebalo bi prijaviti.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu