Glavni kolodvor Berlina, nešto prije pola sedam uvečer. Na peronu 11 stoji dugačka kompozicija s tamno plavim vagonima. "Nightjet" piše velikim slovima pred kojima putnici sad već užurbano koturaju svoje kofere. Jer vlak samo što nije krenuo u smjeru Beča. Put će trajati 12 sati, ali oni će mnogima proteći doslovce u snu: kad se probude, bit će pravo vrijeme za jedan "Kleiner brauner" u bečkoj kavani.

To je opet moguće tek od kraja svibnja jer su zbog pandemije mnoge željezničke linije prestale prometovati. Yolotzin Cruz Cedillo je glazbenica iz Meksika i sretna je da ovaj vlak opet prometuje. Jer stalno mora putovati između Berlina i Beča na probe, a dok nije cijepljena se boji tijesnih sjedala u avionu. "U vlastitom kupeu u spavaćim kolima se osjećam mnogo sigurnije", kaže nam. A dodaje i kako je to mnogo bolje za očuvanje okoliša.

Slično misli i studentica Paula koja redovito ovim vlakom putuje u svoj rodni Beč. Priznaje kako je letjeti nešto ugodnije, ali ovo je bolje za ekologiju: "Meni je veoma važno putovati na održiv način. Zato putujem ovim noćnim vlakom."

Želja da se i tako zaštiti naša klima je doista utjecala na veće zanimanje putovati noćnim vlakovima, kaže nam i Bernhard Rieder, glasnogovornik Austrijske željeznice ÖBB. Ona ne samo da upravlja ovim Nightjetom iz Berlina u Beč, nego nudi većinu noćnih linija između metropola Europe kao što je vlak od Münchena do Rima ili od Hamburga do Züricha.

"Od sezone 2017./18. došlo je do prave eksplozije popularnosti spavaćih kola", kaže nam Rieder. Mnoge europske državne željeznice su već odavno obustavile promet takvih vlakova tako da su se gurale s Austrijancima opet ponuditi i spavaća kola. Makar su to kompozicije ÖBB, neke uopće ne prolaze Austrijom: tako je posve novo u ponudi i noćni vlak između Berlina i Amsterdama.

Odumiranje spavaćih kola su željeznice tumačile žestokom konkurencijom jeftinih zračnih prijevoznika. Njemačka željeznica DB je još neko vrijeme pokušavala nuditi noćne vlakove između Kölna i Praga i između Münchena i Rima, ali 2015. - posljednje godine prometovanja su te linije uzrokovale 31 milijun eura gubitka, kažu nam u DB. Godinu dana kasnije su i te linije ukinute.

No nisu samo zračni prijevoznici bili krivi, nego su se i željeznice u pravilu maćehinski ponašale prema takvom "staromodnom" načinu putovanja. To više ne mogu biti stari vagoni s minimalnim komforom i praktično bez ikakve usluge - tu Njemačke željeznice mogu mnogo toga naučiti od Austrijanaca.

Jer oni su 2016. preuzeli i njemačku noćnu flotu i sustavno je modernizirali. Rieder nerado sluša o "nostalgičnom načinu putovanja": to su sad već prave male hotelske sobe, a u 33 novih kompozicija koje je austrijski koncern naručio će svaki kupe imati i vlastitu tuš-kabinu i nužnik.

Druga greška Njemačkih željeznica je bila - cijena. Naravno, mora se misliti na niske cijene avionskih karata, ali 189 eura za put od Berlina do Beča - u odjeljku s punim komforom zapravo je još uvijek konkurentno. Bez tuša i vlastitog WC-a to ide već i za 139 eura, a tu su i sjedala-ležajevi u običnim vagonima već od 59 eura.

Službenik Austrijskih željeznica nam objašnjava kako je njihova publika sa svih strana: tu su i studenti kojima je važna i ekologija i njihov novčanik, obitelji s djecom, baš kao i poslovni putnici koji znaju cijeniti što se ne moraju gnjaviti s transferom do zračne luke nego su odmah u centru grada - i uštedjeli su jedno noćenje. Zanimanje je sve veće tako da se već konkretno radi na uspostavi novih linija: od Beča do Pariza ili od Züricha do Amsterdama. Sljedeće godine se planira još linija, o tome su se prošlog prosinca već dogovorili direktori željeznica Austrije, Njemačke, Francuske i Švicarske. Jer spavaći vagoni definitivno nisu mrtvi.