Sve zemlje svijeta bi trebale donijeti zakone kako bi ekološki štetnu brodarsku industriju prisilile na prelazak na čišća goriva. To je zahtjev inicijative Green Shipping Challenge, koju su na UN-ovoj klimatskoj konferenciji u Egiptu predstavili SAD i Norveška.

Više od 40 luka, poduzeća i država već je najavilo odgovarajuće mjere, od prelaska na ekološki prihvatljiva goriva do poticaja za brodove koji su povoljniji za zaštitu okoliša.

„Radujemo se vodećoj ulozi Sjedinjenih Država koje tu temu drže skroz na vrhu dnevnog reda", kaže Faig Abbasov. On je nadležan za ekološku pomorsku politiku u europskoj kampanji Transport and Environment, koja se zalaže za čišći promet. „Ali da bi taj izazov postao realnost, SAD mora ozbiljno razmotriti donošenje nacionalnih zakona za međunarodni pomorski promet kako bi se stvorilo tržište za čistu tehnologiju."

Oko 80 posto svjetske trgovine odvija se morskim putem. Svaki dan ogromni kontejnerski brodovi plove svjetskim morima kako bi isporučili robu. I godišnje ispuštaju milijardu tona ugljičnog dioksida u atmosferu. Brodski promet je odgovoran za oko tri posto svjetskih emisija štetnih plinova. Kada bi se radilo o jednoj zemlji, ona bi bila među deset najvećih zagađivača.

„Brodski promet je jedan od najvećih svjetskih emitenata stakleničkih plinova. Zato je od odlučujućeg značenja da se brzo i odlučno djeluje kako bi se smanjile emisije tog sektora i ograničio globalni rast temperature na 1,5 stupanj", kaže norveški premijer Jonas Gahr Store.

Premda brodarska branša do 2050. godine želi biti klimatski neutralna, do sada nisu zabilježeni veći pomaci. Analize pokazuju da bi štetne emisije čak mogle porasti i do 130 posto u odnosu na 2008. godinu.

Nužno je novo tržište za ekološka goriva

Jedan od problema su i troškovi. Brodovi trenutačno kao pogonsko gorivo koriste ekstremno štetno teško ulje koje je puno jeftinije nego čišća goriva zeleni vodik ili metanol, objašnjava Abbasov za DW i dodaje: „S obzirom da je teško ulje tako jeftino, razlika u cijeni je ogromna. Pitanje je: kako to prevladati?"

Prelazak na ekološki prihvatljivija goriva povećao bi troškove za oko 40 do 60 posto, izračunala je međunarodna konzultantska tvrtka McKinsey.

No do sada nije bilo ni poticaja niti pritiska potrošača na brodarske kompanije da naruče nove brodove koji koriste skuplje, ali čišće gorivo. I zato se ni ekološka goriva ne proizvode u većim količinama.

„Nitko se stvarno ne brine o štetnim emisijama brodova", žali se Abbasov. On zahtijeva donošenje nacionalnih zakona kako bi brodovi postupno napustili korištenje fosilnih goriva. Kako kaže, na taj način bi se povećala potražnja za čišćim alternativama što bi dovelo do njihovog pojeftinjenja. „Ako se to tako uredi, cijena neće igrati veliku ulogu jer će se svi morati pridržavati propisa i troškovi će za sve porasti u istoj mjeri", smatra Abbasov.

Europska unija trenutačno pregovara o odgovarajućem zakonodavstvu koje bi postupno ograničilo dopuštene emisije štetnih plinova. I američki Kongres raspravlja o sličnom prijedlogu zakona.

Brodovlasnici idu u smjeru dekarbonizacije

I brodarska branša već poduzima određene korake kako bi postala ekološki prihvatljivija. Međunarodna pomorska organizacija (IMO), koja djeluje u sklopu UN-a, prošlog ljeta je objavila da želi aktualizirati svoju klimatsku strategiju kako bi ovaj sektor do 2050. prestao koristiti fosilna goriva.

Međunarodna brodarska komora (ICS), koja zastupa 80 posto svjetskih brodara, surađuje s Međunarodnom agencijom za obnovljivu energiju (IRENA) kako bi poticala dekarbonizaciju tog sektora.

Maersk, najveća brodarska kompanija na svijetu, želi „do 2040. postati klimatski neutralna s novim tehnologijama, novim brodovima i novim gorivima" i već je naručila 19 brodova koji koriste metanol.

Budući da brodovi imaju vijek trajanja od 20 do 25 godina, ova branša mora „idućih deset godina uvesti opsežne programe za smanjenje štetnih emisija", ističe konzultantska tvrtka McKinsey.

U sklopu inicijative Green Shipping Challenge kompanija Maersk je najavila da će surađivati sa Španjolskom kako bi zajedno istražili mogućnosti za masovnu proizvodnju ekološki prihvatljivih goriva u toj zemlji.

Do 2030. mora postojati dovoljno pogona za proizvodnju zelenih goriva kako bi što više brodara moglo obnoviti svoju flotu, zahtijeva Abbasov. I dodaje: „Pojedine tvrtke žele investirati, ali one će to učiniti samo tada kada i konkurentnost bude povoljna."

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu