1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Kako Hrvate vide susjedi?

Gordana Simonović18. lipnja 2012

Hrvati su kulturni, ispolitizirani, gostoljubivi, radišni, ratoborni, distancirani, miroljubivi i lijeni. Takvo mišljenje o njima imaju građani država nastalih na području bivše Jugoslavije, pokazuje jedno istraživanje.

.
Foto: picture-alliance/Bildarchiv

Profesor Božo Skoko sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti povod za istraživanje o stereotipima među narodima s područja bivše Jugoslavije pronašao je u činjenici što se vrlo malo radova objavljenih dosad bavi međusobnom percepcijom država na prostoru nekadašnje Jugoslavije, pa tako i imidžom Hrvatske u susjednim zemljama. No, tražio je i odgovore na pitanja jesu li Hrvati u očima susjeda regionalni lider, kulturan i napredan narod ili se Hrvate doživljava kao lošije i slabije od sebe te koliko su se međusobni stereotipi promijenili od onih prijeratnih, pa i povijesnih.

Najpozitivnije u Makedoniji, najnegativnije u Srbiji

„Kada govorimo o imidžu Hrvatske u susjednim državama, on je, s jedne strane, zbir svih onih posljedica koje nam je ostavio rat, a s druge strane života kroz proteklih 70 godina. I na kraju nazora, stvorenih na temelju izvještavanja medija u zadnjih deset, dvadeset godina, kako onih u susjednim državama, tako i hrvatskih medija jer se oni dosta prate u regiji.“, ističe prof. Skoko. Imidž Hrvatske je, pokazuje nekoliko istraživanja provedenih u posljednje vrijeme, daleko pozitivniji nego što to smatraju i analitičari i građani. Najpozitivniji je u Makedoniji a, očekivano, najnegativniji u Srbiji s kojom je Hrvatska bila u ratu. Međutim, iako je na prvom mjestu asocijacija na ratna zbivanja, već na drugom se ističu njene ljepote, gospodarska razvijenost, dobre ceste, kulturna baština, itd. Pogleda li se je li Hrvatska model za približavanje euro-atlantskim asocijacijama, u Srbiji ju kao takvu ne vide ali je ta percepcija izražena u Makedoniji te Bosni i Hercegovini.

Dr. Božo SkokoFoto: Privat

Za Slovence lijeni

Usporede li se istraživanja o tome kako Hrvati vide svoje susjede, onda najbolju sliku imaju o Mađarima, Talijanima i Austrijancima, dok je nešto lošija slika bila o Slovencima zbog graničnog sporenja u Savudriji. Hrvati, međutim, priznaju Slovencima da su napredniji u gospodarstvu i demokraciji. Što se tiče Bosne i Hercegovine, u Hrvatskoj se na nju gleda kao na simpatičnu zemlju u kojoj nema stresa, koja je poznata po gastronomiji i humoru ali to pokazuje, „kako BiH ne gledamo kompleksnije, ne doživljavamo je politički.“, ističe Skoko.

Slovencima smo prelijeniFoto: Fotolia/Helder Almeida

Srbi misle da su Hrvati genocidni, ratoborni, ispolitizirani te kulturni i distancirani. Zanimljivo je kako svi narodi, izuzevši Slovence, u značajnijoj mjeri smatraju kako su Hrvati radišni, a jedino su slovenski ispitanici visoko rangirali tezu kako su Hrvati lijeni. Vice versa, Hrvati najčešće percipiraju Srbe kao ratoborne, nacionaliste, agresivne i domoljubne. Za Hrvate su Bošnjaci vrlo religiozni, a odmah potom gostoljubivi, konzervativni, duhoviti, tradicionalisti i veseli ljudi.

Hrvati prije svega kulturni

I ovo je istraživanje dobrim dijelom potvrdilo ona prethodna u kojima ispitanici kao najpozitivniju karakteristiku Hrvata navode da su kulturni. Riječ je o stereotipu, naglasio je prof. Skoko, što je prisutan stotinjak godina kako među intelektualcima tako i građanima susjednih naroda. „Hrvati su kulturan narod ali su, navodi se uz taj stereotip, i dosta ispolitizirani, uštogljeni pa i hladni.“, kazao je Skoko. Moglo bi se reći kako je na Istoku percepcija Hrvatske: ona je razvijena, donosi kulturu sa Zapada ali je pomalo uštogljena prema Balkanu.

Sve manje rezerve

Proteklih desetljeća na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti mjerila se tzv. socijalna distanca. Utvrđeno je kako se ona smanjuje s protekom rata i svih konflikata, jer je ona prije 20, pa i 15 godina bila osobito izražena prema građanima srpske nacionalnosti, ali se zadnjih godina drastično smanjuje. Naravno da se još uvijek bilježi, no ako se to usporedi s nekim drugim europskim narodima koji su međusobno ratovali, to i nije tako naglašeno.

„Generalno govoreći, Hrvatska dosta blagonaklono gleda na ostatak svijeta a žalosno je što šačica huligana napravi takve incidente, koji prenose sliku na cijeli narod.“,kazao je prof. Skoko o hukanju i inim incidentima nogometnih navijača na sudjelovanje tamnoputih nogometaša na domaćim ili međunarodnim susretima.

Vukovar - ratne rane utječu na stvaranje mišljenjaFoto: Anto Jankovic

Zaključno, iz ranijih kao i recentnih istraživanja što ih je provodio prof. Božo Skoko, očito je kako su neki stereotipi na prostorima bivše Jugoslavije prisutni stoljećima. Činjenica je da stereotipi uvijek dobivaju na važnosti uoči i tijekom ratnih sukoba, pa će trebati dosta vremena da jedni druge razuvjerimo da smo drugačiji od one slike što su formirale predrasude.

Preskoči sljedeće područje Više o ovoj temi