Još u proljeće rumunjski političar Rareș Bogdan glasno je upozoravao da je TikTok postao platforma za ekstremističke poruke te je pozivao na hitnu regulaciju ili zabranu političke propagande. „Ako ne poduzmemo ozbiljne korake, mogli bismo postati žrtve manipulacije“, izjavio je tada. No, malo tko je obratio pozornost na njegova upozorenja. 

Ekstremni uspjeh na TikToku

Ekstremni desničar, fundamentalist i rusofil Kalin Đorđesku (62) nije sudjelovao u televizijskim debatama tijekom predsjedničke kampanje. Nijedna stranka nije ga podržavala, a rezultati anketa za njega bili su izrazito loši. Prema vlastitim tvrdnjama, nije ulagao novac u kampanju. Državno tužiteljstvo istražuje istinitost tih izjava. Pitanje je zašto je kampanja usmjerena na TikTok bila toliko uspješna.

Na platformi, koju pretežno koriste mladi, Đorđeskuovi videozapisi imali su milijune pregleda. Prije izbora, njegov je kanal imao samo 120 pratitelja, no sada ih ima gotovo pola milijuna. Kako je taj političar uspio postići takve brojke i kako je proizveo toliko sadržaja da postane sveprisutan na TikToku? 

Preklapanje hashtagova

Unatoč činjenici da je Ustavni sud poništio predsjedničke izbore u Rumunjskoj, na kojima je Đorđesku pobijedio u prvom krugu, stručnjaci i dalje pokušavaju pronaći odgovore na pitanje kako se sve to dogodilo. 

Jedna od njih je Mădălina Vojnea, stručnjakinja za digitalno područje iz nevladine organizacije Expert Forum u Bukureštu. Analizirala je hashtagove koji su ključni za algoritme i doseg na TikToku.

Otkrila je kako hashtag koji koristi Đorđesku ima značajna podudaranja s hashtagom za Rumunjsku. Više od 30% objava s #Romania označeno je i Đorđeskuovim imenom. Prema Vojnei, postići toliku podudarnost s tako važnim hashtagom iznimno je teško. 

Đorđesku je to ipak uspio. Moguće je da su korišteni autonomni računalni programi – botovi – koji izvršavaju unaprijed definirane zadatke. Prema podacima rumunjske obavještajne službe, uoči prvog kruga izbora aktivirano je 25.000 TikTok profila. 

Osim toga, navodno su angažirani, a možda i plaćeni brojni ekstremni desničari i influenceri. Neki od njih sada tvrde da su dobrovoljno pomagali Đorđeskuu. Do sada su pretražene brojne kuće u policijskim racijama. Istraga se vodi zbog „izborne korupcije, pranja novca i manipulacije podacima“. 

Je li Đorđeskuova kampanja financirana ilegalno?

Vojnea ističe sve jasnije indicije da je novac za marketinške tvrtke u Rumunjskoj dolazio iz Rusije. Tko god da je osmislio, financirao i proveo kampanju, to je učinio strateški pametno, s obzirom na to da devet od ukupno 18 milijuna Rumunja ima pristup TikToku. Aplikacija je, kao i drugdje u svijetu, posebno popularna među mladima. Za njih je to važan, ponekad i glavni izvor informacija i stavova.

No uoči izbora Đorđesku nije dopro samo do ljudi u Rumunjskoj već i do Rumunja u inozemstvu. Njih je nekoliko milijuna, a samo u Njemačkoj ih je 900.000. Vojnea je primijetila značajna preklapanja između aktivnosti rumunjske dijaspore i Đorđeskuove kampanje na TikToku.

Veliko nezadovoljstvo vladajućim strankama

Bilo da žive u zemlji ili inozemstvu, brojni Rumunji već su skloni radikalnim političkim opcijama, pa ih nije trebalo previše uvjeravati. Oliver Jens Schmitt, profesor na Katedri za povijest istočne Europe Sveučilišta u Beču, podsjetio je na masovno nezadovoljstvo Rumunja: „Mnogo je ljudi duboko razočaranih korupcijom i lošim upravljanjem resursima, za što krive etablirane stranke i institucije.“

To se prije svega odnosi na nominalno socijaldemokratsku stranku PSD, koja se može smatrati lijevo-nacionalističkom. Ta je stranka gotovo kontinuirano na vlasti posljednja tri desetljeća.

Nove proruske tendencije jačaju i u pravoslavnoj crkvi, koja ima velik utjecaj. Povjerenje u državu značajno je opalo. Osim toga, stopa nezaposlenosti iznosi 20%, a među mladima je još veća.

Schmitt ističe da je upravo mladima TikTok poslužio kao „sredstvo za pojačavanje vijesti“. Velika osjetljivost na temelju frustracije, razočaranja i bijesa posebno je bila prisutna kod ljudi koji su morali otići u inozemstvo.

„Nigdje se ne čita manje“

Stručnjaci upozoravaju da je u videima teže prepoznati lažne informacije nego u pisanim sadržajima. A knjige u Rumunjskoj skupljaju prašinu. Schmitt tvrdi da ne postoji zemlja u Europskoj uniji u kojoj se manje čita nego u Rumunjskoj. Istraživanje Svjetske banke iz 2021. pokazalo je vrlo niske prosječne vrijednosti, primjerice, Rumunji u prosjeku dnevno čitaju manje od pet minuta.

To je vjerojatno i razlog zašto je Rumunjska po broju fakultetski obrazovanih ili stručno kvalificiranih ljudi također na europskom začelju. Posebno je nizak broj osoba s diplomom među muškarcima, što pogoršava njihove izglede za dobar posao i karijeru. Time se zatvara začarani krug.

Shengen kao tračak nade - i simbol poniženja

Prošloga je tjedna Rumunjska konačno u potpunosti pristupila Schengenskom sporazumu. To znači da će građani od siječnja imati značajne olakšice u putovanjima, a i ekonomska razmjena će postati jednostavnija.

Ipak, ovaj korak povezan je s dugotrajnim poniženjem. Iako je zemlja već dugo ispunjavala sve uvjete, Austrija je uložila veto i dugo ga održavala.