Pod stablima trešanja u avenijama i parkovima u Japanu je koronavirus  proteklog vikenda bio daleko. Ljudi su sjedili u hladovini, pravili piknik, ispijali pivo i fotografirali se. “Hanami je za nas Japance najvažnija stvar u godini”, kaže jedan zaposlenik Ueno parka u Tokiju.

Kontrast u odnosu na Europu ne može biti veći. Japan je do sada prijavio 1012 osoba zaraženih koronavirusom. Od koronavirusa je preminula 41 osoba, a dnevno se zarazi samo nekoliko desetaka osoba. Međutim, ove brojke bi trebale biti daleko veće jer je Japan gusto naseljen, ima najveći udio seniora u broju stanovnika i veoma tijesne kontakte sa susjednom Kinom. U siječnju je 925.000 Kineza doputovalo u Japan. U veljači ih je bilo samo 89.000. Unatoč tome, vlada je poduzela odgovarajuće mjere. Premijer Shinzo Abe je naredio da se dva tjedna uoči praznika zatvore škole, a sve manifestacije su otkazane. Međutim, trgovine i restorani su ostali otvoreni, a samo manji broj Japanaca radi od kuće.

Nepovjerenje u Vladu?

Slabo širenje Covid-19 u početku je izazvalo sumnju da se istina zataškava. "Na početku nuklearne katastrofe u Fukušimi vlada nije htjela priznati topljenje nuklearnih štapova, tako da danas postoji veliko nepovjerenje prema službenim podacima", izjavila je sociologinja Barbara Holthus iz Njemačkog instituta za japanske studije u Tokiju. Iako ima kapacitet za provedbu6.000 testova dnevno, Japan je ispitao samo 14.000 uzoraka, 20 puta manje nego u Južnoj Koreji, koju je pandemija koronavirusa teško pogodila. „Ispituju se samo pacijenti s najtežim simptomima“, kaže virolog Masahiro Kami s „Medical Governance Research“ instituta. Broj neprijavljenih slučajeva je zato vrlo velik. Politolog Koichi Nakano je rekao da je premijer Abe želio da Japan bude sigurna zemlja kako ne bi izgubio Olimpijske igre.

Skupine stručnjaka u Ministarstvu zdravstva takve kritike kategorički odbijaju. Umjesto da se testovi obavljaju u cijeloj zemlji, naglasak se stavlja na mjesta gdje bolest načešće izbija. Tako je npr. nakon izbijanja zaraze u jednoj osnovnoj školi na sjeveru otoka Hokkaido donesena odluka da se sve škole zatvore i da se proglasi izvanredno stanje. Nakon tri tjedna se virus prestao širiti. "Mali broj testova trebao bi osigurati da medicinska sredstva ostanu dostupna za teže infekcije", kaže njemački politolog Sebastian Maslow sa sveučilišta u Tokiju.

Naklon umjesto rukovanja

Japanski promatrači ističu i druge posebnosti: Prvo, naklonom se smanjuje rizik od infekcije, nema rukovanja niti ljubljenja u obraz. S druge strane, stanovništvo se od ranog djetinjstva disciplinirano pridržava elementarnih higijenskih pravila. "Pranje ruku, ispiranje grla sredstvom za dezinfekciju kao i nošenje maski dio su naše svakodnevice, za to nije potreban koronavirus", kaže jedna Japanka, inače majka dvoje djece. Zato je od veljače bilo lako prijeći na anti-infekcijski modus. Od tada su na ulazima u sve trgovine i druge ustanove postavljena sredstva za dezinfekciju ruku. Nošenje maski postalo je građanska obveza.

Još prije novog koronavirusa, u Japanu je godišnje korišteno 5,5 milijardi maski za lice. Što znači 43 maske po osobi. Potražnja za zaštitnim maskama je toliko porasla da ih je u trgovinama ponestalo. Nova roba se prodavala racionalizirano. Ispred trgovina ljudi su strpljivo stajali u redu. Mnoge trgovine nude komade tkanine i filtere za kavu s uputama za izradu vlastitih maski.

"Japanci su očito dobro shvatili da infekcija može ostati bez simptoma", kaže njemački menadžer Michael Paume, koji već dugo živi u Japanu. "Stavite masku kako biste zaštitili druge i kako sami ne biste prenijeli viruse."

"Maska za lice smanjuje rizik od prenošenja"

Čini se da masovna upotreba zaštitni maski usporava širenje virusa. To ukazuje nagli pad broja oboljelih od gripe u sedam tjedana od epidemije Sars-CoV-2. "Maske smanjuju prijenos kapljica i aerosola s virusnim materijalom putem njihovih nositelja", istaklo je pet zapadnih liječnika u svojoj znanstvenoj radnji. Među njima su Fabian Svar iz istraživačke skupine Cezar u Bonnu i Matthias Samwalda s Medicinskog sveučilišta u Beču. Osim držanja odstojanja od drugih osoba i pranja ruku, zaštitnik usta mogao bi igrati važnu ulogu u usporavanju širenja. „Mali broj infekcija u zemljama poput Japana je to dokazao”, istaklo je pet stručnjaka.

S obzirom na ovaj uspjeh, japanski premijer Abe odlučio je prije tjedan dana da ne proglasi izvanredno stanje u zemlji. Od tada su se Japanci malim koracima vratili u normalnu svakodnevicu. Škole pomalo počinju raditi, djeca sjede na udaljenosti u prozračenim sobama. Otvoreni su prvi zabavni parkovi. Međutim, vlada se boji drugog vala zaraze. Zato bi početkom nove školske godine, početkom travnja, mogle početi raditi samo škole na područjima na kojima nema oboljelih od koronavirusa. Veće manifestacije se još uvijek ne održavaju.

Fokus je stavljen na opasnosti od stranih posjetitelja. Nakon Južnokorejanaca i građani EU-a nemaju pravo ulaska u zemlju. U zemlju mogu ući samo oni koji imaju mjesto boravka u Japanu, ali moraju ostati u karanteni 14 dana po dolasku. Prema neslužbenim informacijama, mjere su za početak ograničene do kraja travnja.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android