Kada su se savezni predsjednik Frank-Walter Steinmeier i ministar rada Hubertus Heil pojavili na njemačko-vijetnamskom sveučilištu u Ho Ši Minu, bili su vidno iznenađeni. Dočekali su ih poput rock-zvijezda studentice i studenti koji vrište. Neki od njih će kasnije raditi za njemačke tvrtke.

I pri dolasku na Goetheov institut u Hanoju ih je dočekao aplauz. Svake godine oko 6.000 mladih Vijetnamaca uči njemački jezik, a sedam puta više njih prijavljuje se za jezične testove koji im daju pravo na stručno usavršavanje ili studij u Njemačkoj.

Otkako je krajem 2023. godine donesen novi Zakon o useljavanju kvalificirane radne snage, koji bodovnim sustavom snižava prepreke za strane kvalificirane radnike, visoko pozicionirani političari iz Njemačke se još ofenzivnije zalažu za dolazak kvalificiranih radnika iz inozemstva: ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock bila je na Filipinima sredinom siječnja, ministrica razvoja Svenja Schulze trenutačno boravi u Maroku, a njemački predsjednik i ministar rada potpisali su u Hanoju izjavu o namjerama koja će bolje regulirati radnu imigraciju u Njemačku.

Vijetnam pomaže Njemačkoj pronaći kvalificirane radnike

U komunističkom Vijetnamu interes je veliki. Vijetnamska dijaspora u Njemačkoj sada je porasla na više od 200.000 ljudi. Vijetnamsko stanovništvo je mlado i stoga zemlji ne prijeti “odljev mozgova” kao mnogim drugima. Samo vijetnamsko vodstvo bilo je vrlo zainteresirano za sporazum kako bi se bolje regulirala radna migracija njihovih građana u Njemačku.

Goetheov institut je važno mjesto za to. Tamo se 22-godišnja Phuong Phan također jezično priprema kako bi kasnije mogla raditi u hotelijerstvu i ugostiteljstvuu Tiringiji. Ta njemačka savezna zemlja bila je jedna od prvih koja je prije nekoliko godina potpisala bilateralne sporazume s Vijetnamom.

Phuong Phan se nada da će joj obuka u Njemačkoj pružiti "praktičnu strukovnu obuku i osobni razvoj", kaže ona. Roditelji je podržavaju. Ova 22-godišnjakinja gotovo svaki dan na internetu nailazi na nešto o “lijepoj Njemačkoj”. Ipak nedavno je na internetu naišla na nešto neugodno: ksenofobično raspoloženje, prije svega na istoku zemlje. Ona to u razgovoru za DW ne želi komentirati. Ali, to je bila tema na nastavi njemačkog jezika, kaže ona.

"Da, pratimo razvoj događaja. I polako imamo dvojbe jer imamo odgovornost za mlade ljude, uključujući i njihove roditelje", kaže Nguyen Thi Thanh Tam, agent za zapošljavanje za njemačku saveznu zemlji Tiringiju.

Ona trenutno obučava drugu grupu mladih Vijetnamaca u Hanoju i potvrđuje da se o temi"mržnje prema strancima u Njemačkoj" nedavno transparentno razgovaralo u razredu: "Želimo da učenici budu pripremljeni za takve neugodne situacije u Njemačkoj", kaže ona.

Njemačka svake godine treba 400.000 kvalificiranih radnika

Prema podacima Savezne agencije za zapošljavanje, u Njemačkoj ima 1,73 milijuna nepopunjenih radnih mjesta. Za razliku od dosadašnje najveće njemačke akcije zapošljavanja prije 60 godina, gdje su se prvenstveno tražili radnici za njemačku industriju, sada nedostaju visokokvalificirani stručnjaci i ljudi u uslužnim djelatnostima. U to je vrijeme svake godine dolazilo gotovo 300.000 ljudi, a danas je Njemačkoj potrebno oko 400.000 godišnje, pokazuju studije.

Ministar rada Heil nedavno je putovao u Brazil, Indiju i Keniju i tamo također promovirao Njemačku, sada to čini u Vijetnamu. "Sa Zakonom o useljavanju kvalificiranih radnika poboljšali smo okvirne uvjete, sada je riječ o provođenju u praksu", rekao je Heil za DW u Hanoju.

Loša koordinacija

Službeno je za ulazak stranih kvalificiranih radnika mjerodavno Ministarstvo unutarnjih poslova, no u praksi se nadležnosti preklapaju. Jedan primjer je oko 300.000 tražitelja azila u Njemačkoj koji, ako njihov zahtjeva za azil bude odbijen, nisu integrirani na tržište rada, već moraju napustiti zemlju.

Desetina od njih sada su Turkinje i Turci - uglavnom mladi, dobro obrazovani, liberalno orijentirani ljudi koji žele pobjeći od Erdoganova režima. Ipak tek svaki deseti turski tražitelj azila dobije zaštitu u Njemačkoj. I umjesto da im ponudi posao, Njemačka trenutno traži od njih da napuste zemlju.

S druge strane, Ministarstvo vanjskih poslova poznato je po dugim procedurama izdavanja viza - što također odvraća stručnu radnu snagu. Nadležni za to su i Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo rada i Savezni zavod za zapošljavanje. Tu su i organizacije kao što su Društvo za međunarodnu suradnju (GIZ) i zaklade.

Mnoge tvrtke imaju vlastite programe zapošljavanja i obuke jer je birokracija javnog sektora za njih prespora. Toan Nguyen, direktor TY akademije, koja posreduje vijetnamsko medicinsko osoblje u Njemačku, žali se prije svega na "previše kontakata i još uvijek mnogo prepreka u priznavanju kvalifikacija".

Problem trgovine ljudima

To sve predstavlja problem zainteresiranoj stručnoj radnoj snazi, a uz to i olakšava situaciju sumnjivim agencijama i trgovcima ljudima: u jugoistočnoj Aziji to prije svega pogađa žene koje na taj način postaju žrtve trgovine i koje kasnije završe na lošim poslovima u Njemačkoj ili čak u bordelima. “Moramo suzbiti ovu praksu kroz legalnu imigraciju”, rekao je Steinmeier u Vijetnamu. Upravo potpisani bilateralni sporazum je, kako je rekao, namijenjen ozbiljnim savjetovanjima o fer radnim uvjetima i ozbiljnim posrednicima u zapošljavanju, kao i redovitim okruglim stolovima sa sudjelovanjem stručnjaka iz obiju zemalja na temu radne migracije.

Ono što odnedavno Njemačku čini privlačnijom je novi zakon o državljanstvu. “U usporedbi s Japanom, kamo mnogi Vijetnamci emigriraju, ali im je dopušteno raditi samo ograničeno vremensko razdoblje, Njemačka sada nudi dugoročniju perspektivu”, kaže Viet Huong Nguyen s TY akademije.

Šteta uzrokovana mržnjom prema strancima

Stoga se na aktualne izvještaje o ksenofobičnim skupinama u Njemačkoj u inozemstvu gleda s uznemirenjem. Ministar rada Heil rekao je u intervjuu za DW da ga nisu izravno pitali o tome u Vijetnamu, ali da se nešto mora poduzeti prije nego bude prekasno. “U Njemačkoj moramo jasno reći da ne možemo osigurati naš prosperitet bez radnika iz inozemstva”, rekao je Heil.

Zabrinuti su i Vijetnamci koji već žive u Njemačkoj. Jedna od njih je Huong Trute, koju je predsjednik Steinmeiera pozvao na svoj put u Vijetnam. Ova vijetnamska ugostiteljica živi u Njemačkoj 40 godina i kaže da je u posljednje vrijeme morala odgovarati na sve više pitanja zabrinutih sunarodnjaka u Vijetnamu. Nakon što je, kako sama kaže, vidjela drugu skupinu kako se priprema za posao u tirinškim hotelima i restoranima na Goetheovom institutu, pomislila je: "Potpuno iskreno? Da sam imala priliku odvesti ove mlade ljude negdje drugdje, učinila bih to." Događaji u Tiringiji su, kaže, sve gori i to je plaši.

Ovaj tekst je izvorno objavljen na njemačkom jeziku.