1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

291010 USA Wahlkampf D Geld

30. listopada 2010

Biti će to najskuplji kongresni izbori u povijesti SAD-a - na ovogodišnjim izborima će kandidati u svoje predizborne kampanje uložiti oko dvije milijarde dolara. S velikim sumama u igri su i njemačke firme.

Tko financira predizbornu kampanju - i zašto?
Tko financira predizbornu kampanju - i zašto?Foto: APTN

Još nikada nije toliko novca potrošeno za neke kongresne izbore u Sjedinjenim Američkim Državama kao na ove zakazane za 2. studenoga: dvije milijarde dolara. To znači četiri milijuna za svako zastupničko mjesto u donjem domu američkog parlamenta, izračunao je Washington Post. Za usporedbu: na izborima 2006. i 2008. je za predizbornu kampanju potrošeno svaki puta oko 1,5 milijardi dolara za televizijske spotove, plakate i organizaciju predizbornih skupova.

Ovakav porast uloženih financijskih sredstava posljedica je između ostalog i promjene zakona: početkom godine je Vrhovni sud ukinuo dotada važeća ograničenja iznosa dobrovoljnih priloga kandidatima, što je inače glavni izvor financiranja njihove predizborne kampanje. Sada različite akcijske skupine, poduzetnici i sindikati mogu davati novca koliko hoće, a pri tome ni kandidati niti donatori nisu obavezni u potpunosti otkriti iznos poklonjene sume i njeno podrijetlo.

Za svako mjesto na Capitol Hillu četiri milijuna dolaraFoto: AP

Novac iz inozemstva

Demokrati su u međuvremenu potaknuli donošenje zakona kojim bi se kandidate obvezivalo da otkriju otkuda dolaze primljeni dobrovoljni prilozi, s obrazloženjem da se na taj način može otkriti stoji li u pozadini velikih predizbornih budžeta i novac direktno uplaćen iz inozemstva, što je zabranjeno. Ali zabranjene su samo direktne uplate - da se u predizbornim kampanjama za Kongres indirektno angažiraju i strane tvrtke nije nikakva tajna. Među njima su i brojne velike njemačke kompanije.

Američki predsjednik Barack Obama nedavno je u jednom predizbornom nastupu kritizirao neke velike nacionalne udruge, poput Američke gospodarske komore. Ona u ovoj kampanji financira kandidature republikanskih kandidata s ukupno 75 milijuna dolara. Obamin prigovor: "Oni financiraju nebrojene televizijske spotove u kojima se napadaju demokratski kandidati, a nitko ne zna otkuda taj novac dolazi. Možda od strane naftne industrije, možda od strane osiguravajućih društava. A možda i iz inozemstva." Najveću brigu tu izaziva mogućnost da se prikrivenim financiranjem iz Kine, Rusije ili arapskih zemalja pokušava utjecati na budući oblik američke vanjske politike.

Na sljedećoj stranici: BASF, Bayer, Siemens, Telekom...duga lista donatora

Sasvim formalno kandidati ne bi smjeli primati novac direktno iz inozemstva. Ali to ne znači da stranci nisu već ranije financirali američke predizborne kampanje. Već odavno stotine stranih firmi poklanjaju novac - preko svojih podružnica u Sjedinjenim Državama!


BASF, Bayer, Siemens, Telekom...duga lista donatora

Te podružnice smiju sasvim službeno osnivati tzv. Political Action Committees (PAC), a ta tijela potom mogu prikupljati i raspodjeljivati dobrovoljne priloge. U posljednjih deset godina su ti komiteti kandidatima širom SAD-a podijelili oko 60 milijuna dolara, od čega 12 milijuna samo tijekom ove 2010. godine. Popis njemačkih firmi koje se na taj način angažiraju u američkim izborima je dug i sadrži vrlo poznata i ugledna imena: tu su primjerice BASF, Bayer, Siemens, EADS. Tvrtka njemačkog Telekoma T-Mobile USA je sa 320.000 doniranih dolara čak na osmom mjestu ljestvice svih stranih firmi koje legalno doniraju novac.

Vrlo su jaki poslovni interesi BASF-a u SAD-uFoto: dpa - Bildfunk

U ovoj vrsti legalnog lobiranja njemačke firme nisu izbirljive. Po načelu "za svaki slučaj i za svakoga ponešto", Telekom je 57 posto svoje sume dao demokratskim kandidatima, a 43 posto republikanskim. Na prva tri mjesta stranih donatora su belgijska pivovara Anheuser-Busch, britanski proizvođač oružja BAE Systems te također britanski farmacijski koncern GlaxoSmithKline s iznosima između 513.000 i 643.000 dolara.

A svrha tih donacija je vrlo jasna: lobiranje i zaštita vlastitih interesa. To otvoreno potvrđuje i Steve Goldberg, zamjenik predsjednika američke podružnice koncerna BASF. U razgovoru objavljenom u Washington Postu on je izjavio da se "kandidati boduju na temelju njihove pozicije prema pojedinim temama koje su koncernu vrlo važne i koje pogoduju poslovanju firme. Osim toga ulogu igra i prisutnost BASF-ovih proizvodnih pogona u kraju u kome se netko kandidira."

Autori: Silke Hasselmann/dpa/spiegel/Z. Arbutina

Odg. ur.: Andrea Jung-Grimm

Preskoči sljedeće područje Više o ovoj temi