Njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier u ponedjeljak putuje u Auschwitz na središnju komemoraciju, nakon toga izraelski predsjednik Reuven Rivlin putuje u Berlin, a na večerašnjem komemoracijskom koncertu u Državnoj operi Unten den Linden kancelarki Angeli Merkel društvo će raditi poljski premijer Mateusz Morawiecki. Steinmeier i Rivlin će se u srijedu tijekom komemoracija u Bundestagu obratiti zastupnicima.

27. siječanj, dan kada je Crvena armija umarširala u gotovo napušteni Auschwitz i tako obilježila kraj jednog nezapamćenog zločina u povijesti, u Njemačkoj je 1996. proglašen Danom sjećanja na žrtve nacionalsocijalizma.

Kako održati sjećanje

U isto vrijeme se u Njemačkoj ponovno zahuktala rasprava oko načina obilježavanja dana sjećanja na žrtve Holokausta, ali i općenito na održavanje povijesnog sjećanja na strahote Drugog svjetskog rata. Na tu temu se oglasio i predsjednik Bundestaga Wolfgang Schäuble koji je uputio upozorenje svima onima koji misle kako bi tematiziranje Holokausta trebalo prepustiti prošlosti. "Današnji dan sjećanja pada u vrijeme kada se u dijelovima društva pojavljuje želja za podvlačenjem crte ispod ovog razdoblja povijesti. No ne može biti govora o nekom podvlačenju crte", rekao je Schäuble za javni servis MDR.

On je objasnio kako "niti jedna nacija ne može izabrati ili negirati povijest". "Prošlost je uvjet za sadašnjost i odnos prema prošlosti, kako prema svijetlim tako i prema tamnim trenucima. To je temelj budućnosti svake zemlje. Zato je i pitanje oko toga kako ćemo organizirati suživot direktno povezano s pitanjem čega se zajednički sjećamo", zaključio je predsjednik njemačkog parlamenta.

Sličnu zabrinutost je izrazio i predsjednik Središnjeg vijeća Židova u Njemačkoj Josef Schuster. "Desetljećima je u Njemačkoj vladao konsenzus oko toga da je sjećanje na Shoah dio državnog rezona. Sada taj konsenzus slabi", rekao je Schuster.

Posjeti koncentracijskim logorima kao obveza?

On je u razgovoru  za berlinski dnevnik Tagesspiegel dao i svoj prilog raspravi oko toga trebaju li posjeti Auschwitzu za polaznike njemačkih škola ući u obavezni nastavni program. "Odlučujuće za održavanje sjećanja je rad s djecom u školama u što pripada i posjet autentičnim mjestima, dakle spomenicima", rekao je Schuster.

Jedno aktualno ispitivanje javnog mnijenja Schusteru i ostalim zagovornicima obvezatnih posjeta memorijalnim centrima gdje su se nekad nalazili koncentracijski logori daje za pravo. Prema ispitivanju instituta YouGov za Njemačku novinsku agenciju (dpa) 56 posto ispitanih je za to da djeca barem jednom tijekom školovanja posjete neki od bivših koncentracijskih logora. Protiv ovakvog oblika održavanja sjećanja na Holokaust se izjasnilo 34 posto ispitanih.

No istodobno 22 posto smatra da Holokaust u kulturi sjećanja u Njemačkoj igra preveliku ulogu. Među biračima Alternative za Njemačku je s 56 posto ovaj udio još viši.

Svemu tomu treba pridodati i osjetni porast antisemitizma u društvu. Politika je alarmirana kako pokazuje reakcija njemačkog ministra vanjskih poslova Heika Maasa koji je čak upozorio na mogući val iseljavanja Židova iz Njemačke. "Da se Židovi u Njemačkoj više ne osjećaju sigurno i kao kod kuće je noćna mora i velika sramota na 75. godišnjicu oslobađanja Auschwitza", rekao je Maas u razgovoru za Der Spiegel.