Periskop je apsolutno neophodan instrument za podmornice ili tenkove i jedno od najvažnijih brodskih oruđa. S pomoću ovog uređaja mogu se iz daljine prepoznati opasnosti i tako spasiti ljudski životi. Nije slučajno da je policija u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji svoj preventivni projekt, namijenjen sprečavanju teških nasilnih djela, nazvala upravo tako: PeRiskoP, što je skraćenica za "Osobe s potencijalnim rizikom" (Personen mit Risikopotenzial).

„U području državne sigurnosti govorimo o opasnim osobama, a PeRiskoP se jasno razlikuje od toga”, rekao je za DW kriminalni savjetnik Marc Pawleta, koji u Pokrajinskom kriminalističkom uredu Sjeverne Rajne-Vestfalije radi na projektu PeRiskoP.

Ne radi se o osobama koje predstavljaju prijetnju zbog svojih vjerskih, političkih ili ideoloških stavova, nego o ljudima koji možda pate od psihičke bolesti ili gaje mržnju prema ljudima i stoga žele nekoga ubiti ili ozlijediti. Dakle, o osobama koje bi mogle počiniti teška ciljana nasilna djela, poput amok-napada ili terorističkog napada.

Njemačka raspravlja o uzrocima napada

Nakon napada u Magdeburgu i Aschaffenburgu, u kojima je ukupno poginulo osam osoba, u Njemačkoj se raspravlja o tome kako su se takvi napadi uopće mogli dogoditi i kako ih u budućnosti spriječiti. U oba slučaja osumnjičeni su muškarci migracijskog porijekla s psihičkim oboljenjima.

Statistike pokazuju zabrinjavajući trend: udio osoba s mentalnim bolestima u zločinima poput ubojstava ili ubojstava iz nehaja kontinuirano je rastao posljednjih godina, dosegnuvši 16 posto u 2022. godini.

Tješnja suradnja s institucijama

Projekti poput PeRiskoP-a, čiji je cilj rano identificirati potencijalne počinitelje kaznenih djela, žele zaustaviti ovaj trend – kroz pojačanu suradnju sa zdravstvenim uredima, školama, državnim bolnicama i kaznenim ustanovama. Korištenjem kataloga kriterija policija procjenjuje rizik koji predstavljaju potencijalno nasilne ili naoružane osobe s mentalnim oboljenjima. Cilj je osigurati da nitko ne prođe „ispod radara".

„Šansa da se spriječe napadi poput onih u Magdeburgu i Aschaffenburgu bila bi povećana projektima poput PeRiskoPa. No, moramo biti svjesni da u pravnoj državi ne može postojati stopostotna sigurnost", kaže Pawleta. „Ono što, po mom mišljenju, izdvaja PeRiskoP je to što analiziramo ponašanje pojedinaca i njihovu okolinu uz pomoć psihologa kako bismo poduzeli ispravne mjere. No, naravno, možemo koristiti samo informacije koje su nam stvarno dostupne.”

Nedostatak terapijskih mjesta za mlade i žene

Pawleta opisuje tipičan slučaj za PeRiskoP, čije je koncept uveden prije tri godine u svih 47 okružnih policijskih uprava u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji: maloljetnik koji je u psihijatrijskoj ustanovi prijetio amok napadom na svoju školu stabiliziran je psihoterapijskim mjerama nakon koordinacije između socijalnih službi, škole i klinike.

PeRiskoP nije samo projekt za zaštitu od nasilnih djela, nego se radi i o zaštiti osoba s mentalnim bolestima i sprečavanju stigmatizacije. Pawleta upozorava: „Policija ne može biti jedina institucija odgovorna za sprečavanje napada i amok napada; to je društvena odgovornost. Smatram da postoji manjak terapijskih mjesta u ambulantnom liječenju, posebno za problematične mlade, ali i za djevojke i žene koje su počinile kaznena djela. Naš sustav, po mom mišljenju, nije dovoljno prilagođen kako bi zadovoljio stvarne potrebe.”

Značajan porast shizofrenih bolesti

Christian Oberbauer je glavni liječnik i voditelj Psihijatrijskog centra Sjevernog Badena u Wieslochu. U najvećoj forenzičkoj klinici u Baden-Württembergu smješteno je 370 hospitaliziranih i 160 ambulantnih pacijenata – jedna od 78 ustanova u Njemačkoj za forenzičku psihijatriju, gdje se liječe počinitelji kaznenih djela s mentalnim bolestima, intelektualnim teškoćama ili ovisnostima.

„Iako u Wieslochu ne vode statistiku o izbjeglicama, udio pacijenata migrantskog porijekla se u posljednjih nekoliko godina tek neznatno povećao", kaže Oberbauer za DW. Prema jednom ispitivanju, dvije trećine klinika za forenzičku psihijatriju žali se na preopterećenost a i Oberbauer također bilježi sve veću potražnju.

„U posljednjih pet godina, od 2018. i 2019., došlo je do značajnog porasta broja prijema što nas je stavilo pred velike izazove", kaže Oberbauer. Posebno kod pacijenata sa shizofrenim poremećajima: „Njihov se udio kod nas znatno povećao, s oko 50 na gotovo 80 posto.”

Liječenje lijekovima uspješno

Osobe sa shizofrenijom često vjeruju da nisu bolesne jer su uvjerene u stvarnost svojih deluzija ili halucinacija. No, kako kaže Oberbauer, shizofrenija se uglavnom može dobro liječiti, i to kombinacijom psihoterapije i antipsihotika, koji su učinkoviti kod više od 80 posto pacijenata i sprječavaju ili barem smanjuju nove epizode.

Oberbauer ipak naglašava: „Osobe s mentalnim bolestima općenito ne čine više kaznenih djela od prosjeka populacije. No, postoji mala podskupina među shizofrenim pacijentima koja češće počini nasilne napade, a njihov udio iznosi između tri i pet posto.”

Više prevencije umjesto registracije

Nakon napada na božićni sajam u Magdeburgu, glavni tajnik Kršćansko-demokratske unije (CDU), stranke koja će vjerojatno pobijediti na predstojećim izborima, Carsten Linnemann pozvao je na registraciju nasilnih osoba s mentalnim oboljenjima što je izazvalo oštre kritike.

I Oberbauer odbacuje tu ideju, prije svega zbog liječničke tajne i opasnosti od stigmatizacije: svaka treća osoba tijekom života doživi neki oblik mentalne bolesti.

Umjesto toga, trebalo bi provesti više projekata poput PeRiskoP-a ili sličnih koncepata poput onih u Bavarskoj, gdje se oslanjaju na tzv. preventivne ambulante. „Cilj ovog preventivnog projekta je intenzivnije pristupiti teško bolesnim osobama koje se smatraju potencijalnim rizikom za agresivno ponašanje i motivirati ih da potraže liječenje."

Oberbauer naglašava: „Potrebno je posvetiti više pažnje maloj skupini pacijenata kod kojih se može predvidjeti povećan rizik od nasilnog ponašanja.”