Cilj ovog projekta je da se sa znanstvenog aspekta ponude različita ili možda čak i zajednička viđenja nedavne povijesti bivših jugoslavenskih prostora, sa svim njihovim kontroverzama. Znanstvenici su tako raspravljali o nacionalnim identitetima, o proizvodnji mitova, o Titu i nacionalnom pitanju, o ljudskim gubicima i žrtvama u ratovima. Direktor Centra za povijest, demokraciju i pomirenje (CHDR) iz Novog Sada Darko Gavrilović rekao je kako se povijesni mitovi u regiji moraju razbiti, kako bi nove generacije imale sretniju budućnost. “Ideologije su te koje kreiraju mitove. Njima je cilj da dobiju potpunu vlast nad masama. Tako su ideologije i postupale: uvijek su nastojale stvoriti neprijatelje“, Gavrilović.

Hrvatski povjesničar Berislav Jandrić proučavao je odnos Josipa Broza Tita prema nacionalnom pitanju te kaže: “Tito nije imao sluha za rješenje nacionalnih pitanja. On je volio Jugoslaviju.“ Adnan Jahić iz Bosne i Hercegovine ocijenio je da je takav pristup doprinjeo razbuktavanju nacionalističkih strasti. “To je svakako na neki način utjecalo na strasti, na hegemonističke projekte, koji su rezultirali ratovima devedesetih“, kaže Jahić. Zbog toga, smatra Jahić, ni identitet Bosne i Hercegovine za neke ni danas nije jasno definiran.

Ideologije stoje i u udžbenicima

Znanstvenici su se dosad složili u jednom: svaki se narod treba pomiri s vlastitom prošlošću i poviješću, kako bi se stalo na put “nakaradnim i naopakim“ tumačenjima povijesti, od kojih su mnoga, nažalost, završila i u srednjoškolskim i fakultetskim udžbenicima. A da to teško ide, ukazuju i riječi beogradskog povjesničara Ljubodraga Dimića koji je ocijenio da je albanska i srpska povijest “autistična“ jedna drugoj i da se povijesničari međusobno ne konzultiraju. A to po njemu nije i neće donijeti ništa dobro.

Povjesničari, pravnici, sociolozi i politolozi iz regiije nastavit će s pokušavanjem da rasvijetle čvor jugoslavenskih kontroverzi, u okviru projekta čiji je nositelj uz CHDR, Institut za povijesnu pravdu i pomirenje iz Haaga.

Autor: Dinko Gruhonjić

Odg. ur.: A. Šubić