21-godišnjak iz Šri Lanke nije očekivao da će biti poslan na bojište u Ukrajini kada je potpisao ugovor s ruskim Ministarstvom obrane. O mogućnosti da se pridruži ruskoj vojsci saznao je od jednog zemljaka. On mu je rekao da će, ako godinu dana bude služio u ruskoj vojsci, on i njegovi roditelji dobiti rusko državljanstvo. „Rekao mi je da me neće slati na front, već da ću raditi kao pomoćnik", rekao je mladić. Potpisao je ugovor u veljači i odmah dobio prvi iznos plaće u vrijednosti od 2.000 američkih dolara. Obećana mu je plaća od 2.300 dolara mjesečno plus eventualni dodaci.

Mladić iz mjesta Walasmulla u Šri Lanki je potom poslan na bojište, gdje je ovoga proljeća bio ranjen i zarobljen. Ležao je u jednoj ukrajinskoj bolnici i pristao je, pod uvjetom anonimnosti, ispričati svoju priču.

S novinarom DW-a razgovarao je na sinhalskom jeziku. Razgovoru su bili nazočni ukrajinski vojnici koji su očigledno slabo govorili engleski i nisu se miješali u razgovor.

Od mesnice preko restorana do vojske

„Zbog neimaštine i općenito loše gospodarske situacije u Šri Lanki", priča ovaj mladić, odlučio je dobiti radnu vizu za Rusiju preko Agencije za zapošljavanje. Kriza u njegovoj domovini dodatno se pogoršala zbog rata koji Rusija vodi, jer su zbog blokade izvoza ukrajinskog žita i druge robe preko Crnog mora porasle cijene hrane i goriva. Godinu dana radio je u jednoj mesnici u Rusiji, a kada mu je istekla viza živio je ilegalno još godinu dana u Moskvi, gdje je radio u restoranu brze hrane. Na kraju je otišao u rusku vojsku.

Nakon samo dva mjeseca provedena u zaleđu prebačen je u predgrađe okupiranog ukrajinskog grada Donjecka. „Rekao sam zapovjedniku da se želim vratiti u Šri Lanku, ali on je rekao da je to nemoguće i da mi prema ugovoru prijeti 15 godina zatvora u Rusiji ako pobjegnem", priča mladić. Dodaje da su u njegovoj jedinici bili i državljani Nepala, Indije, Kirgistana i Tadžikistana. Na frontu je bio samo jednom - pet dana. Tada je ranjen i zarobljen.

Kako je u lipnju izvijestila agencija Bloomberg, pozivajući se na europske dužnosnike, Rusija je prisilila na tisuće stranih radnika i studenata da se pridruže njezinoj vojsci u ratu protiv Ukrajine. Strancima se prijetilo da im neće produžiti vizu za Rusiju ako to odbiju.

Puno novaca za službu u ruskoj vojsci

„Mi smo jako, jako siromašni", kaže 35-godišnji Nepalac koji se nalazi u zarobljeničkom logoru u zapadnoj Ukrajini. Još u srpnju je ispričao svoju priču DW-u, ali je također želio ostati anoniman. Razgovoru je prisustvovao i stražar koji nije razumio engleski jezik i nije se miješao u razgovor.

U Nepalu je radio kao taksist za otprilike 400 dolara mjesečno. To nije bilo dovoljno da prehrani ženu, dvoje djece i roditelje. Od prijatelja iz Indije čuo je da se u ruskoj vojsci može zaraditi „puno novaca". Tako je u listopadu 2023. stigao u Moskvu, gdje je prošao regrutaciju i zajedno sa 60 drugih stranaca odveden u Centar za obuku „Avantgarde" na periferiji ruske prijestolnice. Taj centar, prema izvještaju CNN-a, služi isključivo za obuku stranih plaćenika. Nepalac je tamo potpisao jednogodišnji ugovor s ruskom vojskom za plaću od 2.000 dolara mjesečno.

Kaže da je prvo bio raspoređen iza bojišta zajedno s jednim Kinezom - kao pomoćnik u kuhinji. U njegovoj jedinici bile su 23 osobe iz Nepala i tri iz Indije, dok su preostalih jedanaest bili Rusi. Svi su komunicirali pomoću audio prevoditelja. Nakon mjesec dana premješten je na položaje u blizini Donjecka. Tamo je zatražio od zapovjednika da se vrati kući, ali mu je rečeno da nije moguće raskinuti ugovor. Nekoliko tjedana kasnije, u travnju, je ranjen a onda je ugledao ukrajinske vojnike. „Skinuo sam kacigu, pancirku i pušku, zatražio pomoć i rekao da dolazim iz Nepala", ispričao je.

Ljudi s globalnog juga u ruskoj vojsci

Trenutno se oko desetak stranih plaćenika nalazi u ukrajinskom zarobljeništvu, kaže Petro Jazenko, glasnogovornik Koordinacijskog štaba za ratne zarobljenike pri ukrajinskoj vojnoj obavještajnoj službi HUR. „Još nekoliko njih je zarobljeno, ali još nisu uvršteni u statistiku", rekao je Jazenko u razgovoru za DW. Prema njegovim riječima, među zarobljenicima su građani afričkih zemalja, primjerice iz Sijera Leonea i Somalije te iz Šri Lanke, Nepala i Kube. „To su uglavnom ljudi s globalnog juga, iz siromašnih zemalja", kaže Jazenko i dodaje da mu je jedan Kubanac rekao da je kod kuće zarađivao samo sedam dolara mjesečno.

HUR ne zna koliko stranaca se bori na ruskoj strani. Rusija se obraća strancima putem reklama na društvenim mrežama, kao i direktno - preko agitatora, kaže Jazenko: „Često se obećavaju poslovi u tvrtkama, a kada se radi o vojsci kaže se da će biti raspoređeni samo u zaleđu."

To su potvrdili i osmorica stranih zarobljenika, koje je ukrajinska vojno-obavještajna služba HUR u ožujku dovela na konferenciju za novinare u Kijev - pet nepalskih državljana i po jedan građanin Kube, Sijera Leonea i Somalije. Oni su, kako su rekli, dobrovoljno razgovarali s novinarima. Tako je čovjek iz Sijera Leonea ispričao da je već sudjelovao u ratu u svojoj zemlji, bio ranjen i nije imao namjeru sudjelovati u još jednom ratu. U Rusiju je došao jer mu je obećan posao na građevini.

Petro Jazenko iz HUR-a napominje da među strancima koji se bore za Rusiju ima i profesionalaca. „Oni imaju vojno iskustvo i vrlo dobro znaju kuda idu", kaže Jazenko. Nisu svi žrtve prijevare, dodaje on.

Strani plaćenici tretirani kao ratni zarobljenici

„Dok se ne pokrene sudski postupak protiv njih držat ćemo ih kao i zarobljene ruske vojnike", kaže Jazenko o statusu tih stranaca. Još nijedan od njih nije pušten. „Neke zemlje, posebno Šri Lanka i Nepal, zainteresirane su za povratak svojih građana. To nam omogućava pregovore", kaže glasnogovornik HUR-a.

Početkom godine CNN je izvijestio, pozivajući se na vlastite izvore, da je Rusija angažirala oko 15.000 nepalskih državljana. U glavnom gradu Katmanduu novinari su prisustvovali sastanku obitelji nepalskih plaćenika, koji su od vlasti tražili povratak svojih najbližih. Nepalska vlada je spominjala svega 200 svojih građana u ruskoj vojsci, od kojih je 13 poginulo. Ipak, zabranili su svojim građanima odlazak na rad u Rusiju. Tome je prethodio poziv da se prekine regrutiranje nepalskih državljana od strane Rusije. Policija u Katmanduu je uhitila 18 osoba za koje se sumnja da su bile uključene u regrutaciju.

Pomoć pri bijegu i za strance

Poznati su i slučajevi stranih vojnika koji su napustili ruske položaje. U svibnju je HUR, bez navođenja točnih brojki, objavio kako je došlo do masovnog bijega nepalskih plaćenika, raspoređenih u okupiranoj Luganskoj oblasti. U lipnju je France 24 objavio da je 22 plaćenika iz Šri Lanke pobjeglo iz ruske vojske.

Aktivisti ruske organizacije za ljudska prava "Idite lesom" ("Idite šumom") pomažu pri bijegu iz ruske vojske - prvenstveno Rusima i Ukrajincima, koji su nasilno regrutirani u okupiranim područjima. Također pomažu i građanima drugih zemalja.

Ivan Čuviljajev, predstavnik ove organizacije, potvrđuje u razgovoru za DW da su njihovi aktivisti, između ostalog, pomogli građanima afričkih zemalja i Afganistana da pobjegnu. Prema njegovim riječima, način na koji Rusija regrutira strance za svoju vojsku ne razlikuje se od njihovog pristupa u regrutiranju vlastitih građana. "Oni koriste činjenicu da ljudi ne poznaju zakone i da se nalaze u teškoj financijskoj situaciji", zaključuje ovaj aktivist za ljudska prava.

Ovaj tekst je preveden s njemačkog jezika