Prigušeno raspoloženje prožima žuto obojene dvorane jedinice za intenzivnu njegu u Caritasovoj klinici Pohođenja Blažene Djevice Marije u berlinskoj četvrti Pankow.

Iz medicinske aparature dolaze monotoni zvukovi, labirint kabela i cijevi povezuju ih s ekranima koji prikazuju važne zdravstvene podatke. Goli zidovi i podovi od linoleuma naglašavaju sterilnost odjela.

Liječnici i medicinske sestre u plavim kutama i s bijelim maskama danonoćno vode operaciju spašavanja života. Kada nisu u sobama kako bi provjeravali pacijente, oni u hodnicima pregledavaju kartone pacijenata ili tiho razgovaraju. Zdjela prepuna božićnih slatkiša stoji na velikom stolu.

No scena pomalo zavarava i ne pokazuje pod kakvim stresom bolničko osoblje radi već mjesecima. Ali prisutnost visoko zaraznog virusa koji je ove godine ubio tisuće ljudi u Njemačkoj se ne može zataškati. Gotovo polovica tih smrtnih slučajeva dogodila se od kraja listopada.

"Situacija je teška", kaže Thomas König, voditelj intenzivnog odjela. "Stalno smo pod pritiskom. A tek smo na početku zime."

König kaže kako očekuje da će u idućoj godini biti sve više potrebe za krevetima za intenzivnu medicinu, jer sezona gripe kreće. A planirano popuštanje mjera zatvaranja tijekom Božića zabrinulo je zdravstvene stručnjake zbog bojazni od naglog porasta brojki novozaraženih preko blagdana.

Svih deset kreveta intenzivne njege trenutno je zauzeto. Otprilike polovica održava pacijente s koronavirusom na životu.

Teret COVID-a 19

Liječnik König kaže da je tako već tjednima. Jedini način da se oslobodi prostor je prebacivanje pacijenata u druge bolnice kao dio berlinskog plana poznatog kao SAVE, koji je razvijen u proljeće a svrha mu je preraspodjela i koordinacija bolničkih kapaciteta.

„To što moramo držati pacijente s COVID-om izoliranima samo dodatno opterećuje situaciju", kaže on za DW, dodajući da korona pacijenti također u prosjeku moraju ostati duže na intenzivnoj njezi nego druge vrste pacijenata.

Dvoje njegovih djelatnika prilaze jednom kraju intenzivnog odjela zaustavljajući se ispred pacijentove sobe. Plastificirani crveni znak pričvršćen je na vrata. To je kontrolni popis sigurnosnih mjera za rješavanje slučajeva koronavirusa i ukazuje na sobe s tim pacijentima. Maske, naočale, kute: gomile dodatne zaštitne opreme složeno je po stolovima ispred soba.

Dvoje medicinskih radnika tiho se odijevaju prije nego što će ući i zatvoriti vrata za sobom. Na drugom kraju hodnika, jedna druga sobą pruža drugačiju atmosferu.  Dva kreveta, okružena monitorima i transfuzijskim vrećicama obješenim o kuke, miruju, prekrivena plastikom. Ovdje je sve spremno za prijem pacijenata. No Königu nedostaje ljudi koji bis e brinuli o pacijentima. "Osoblje intenzivne njege godinama nedostaje. Imamo premalo kvalificiranih medicinskih sestara", kaže König. "Situacija s koronom samo pogoršala je situaciju."

Prazna radna mjesta znače prazne krevete

Prema Njemačkoj udruzi intenzivne i hitne medicine (DIVI), Njemačka ima oko 28.000 operativnih kreveta za intenzivnu medicinsku pomoć. Dodatnih 20% moglo bi biti dostupno, ali se ne može koristiti zbog nedostatka osoblja.

"Ne radi se o tome da će pacijente morati odbiti", kaže za DW predsjednik DIVI-ja Uwe Janssens, koji je i sam šef jednog odjela intenzivne njege. "Ali ako stvari ostanu onakve kakve su sada i tijekom sljedećih nekoliko tjedana, stvarno nismo sigurni kako ćemo sve to riješiti."

Opterećenje je posebno veliko u najvećim njemačkim gradovima, kaže Janssens, a možda će proći i tjedni prije nego što na odjelima intenzivne njege nastupi popuštanje. Berlin je navikao na stope popunjenosti odjela intenzivne njege od preko 80%, što, u kombinaciji s redovnom sezonom gripe, ne daje razloga optimizmu posebno ako se u obzir uzme  potencijalni post-božićni val novih slučajeva.

Njemački bolnički savez (DKG) procjenjuje da diljem Njemačke samo na intenzivnoj njezi treba popuniti 4.700 radnih mjesta. Slobodna mjesta pojavljuju se u trenutku kada je, kako javlja Epidemiološki institut Robert Koch, oko 30.000 medicinskih radnika i samo zaraženo koronavirusom.

Početkom studenog, dok su stope hospitalizacije porasle i Njemačka je ušla u još jednu fazu zatvaranja, podružnica DKG-a u Berlinu uputila je hitan apel bivšim i dostupnim registriranim medicinskim sestrama.

Troškovi rastu, prihodi padaju

Djelomice se radna mjesta popunjavaju medicinskim sestrama koje u bolnice dolaze preko agencije za posredovanje radnika. Caritasove bolnice ponekad posežu za ovim medicinskim osobljem, ali ono je manje pouzdano od stalno zaposlenog osoblja s punim radnim vremenom.

"Neki su stvarno dobri i daju sve od sebe. Ali nekima je jednostavno svejedno. Dođu, odrade svoj posao i odu. To je problem", kaže König. „Posuđeni" medicinski radnici su i skuplji.

Pandemija je utjecala na financije mnogih tvrtki, a bolnice nisu iznimka. Bolnice, između ostalog novac zarađuju obavljanjem redovitih operacija, poput operacija koljena ili kuka. Ali mnoge od ovih operacija su morale biti odgođene kako bi se ustupilo mjesto pacijentima s COVID-om 19. Rezultat: povećani troškovi i smanjeni prihodi.

Savezna vlada pokrivala je te gubitke većim dijelom pandemije. U ožujku je njemački parlament odobrio širok spektar financijske potpore kako bi se bolnicama dao prioritet u liječenju od koronavirusa. To je uključivalo 560 eura dnevno po pacijentu za svaki besplatni bolnički krevet i 50.000 eura za svaki dodatni krevet na intenzivnoj njezi.

Program pomoći trajao je do rujna.

Aktualizacija, koja je započela 19. studenoga, sadrži dodatne uvjete za dobivanje pomoći. Primjerice, da bi primile pomoć, bolnice trebaju imati zauzeto najmanje 75% svojih kreveta na intenzivnoj medicinskoj njezi i biti smještene tamo gdje je sedmodnevna stopa zaraze (incidencija) veća od 70.

Financijski preduvjeti

Njemačko savezno ministarstvo zdravstva uvjete naziva "usmjerenijima". Udruga berlinskih bolnica kaže da ovi uvjeti ugrožavaju berlinski planu SAVE i isključuju mnoge bolnice, čime njihovo financiranje dovode u opasnost.

"Uvjeti su u suprotnosti sa zakonskim zahtjevima koje savezna pokrajina Berlin postavlja da bi kreveti bili slobodni", rekao je jedan glasnogovornik Udruga bolnica u Berlinu, ističući kako su u tijeku pregovori oko financija između saveznog i pokrajinskih ministarstava.

I dok se na političkoj razini vode rasprave, liječnici i medicinske sestre se protiv COVID-a 19 bore onim što im stoji na raspolaganju. Iako je jasno da ne mogu dobiti sve bitke u borbi s virusom, osoblje intenzivne njege bolnice Pohođenja Blažene Djevice Marije u Berlinu je, kako kaže šef odjela König, usprkos ogromnom fizičkom i psihološkom teretu, optimistično.

"Smrt je dio svakodnevice kada radite na intenzivnoj njezi ili općenito u medicini", kaže König za DW. "Ali najvažnije je znati da ste učinili sve što je moguće."