Skoro četiri mjeseca od izvanrednih parlamentarnih izbora 11. lipnja Crna Gora još nema novu Vladu, a veliko pitanje je hoće li je uopćte i dobiti ili će se morati ići na nove izbore. Mandatar i lider Pokreta Europa sad (PES) Milojko Spajić već je potrošio 50 od mogućih 90 dana za sastavljanje kabineta, a i dalje nema potreban 41 glas u parlamentu.

Naredni tjedni će pokazati hoće li Spajić uspjeti riješiti "Gordijski čvor" ili će ostati zapamćen kao političar koji, i pored najveće podrške birača, nije uspio sesti ni u fotelju premijera, ni predsjednika države, iako je bio favorit za obe.

Spajiću nedostaje najmanje jedan poslanik

Spajića su na konzultacijama o dodjeli mandata kod predsjednika države Jakova Milatovića formalno podržala 44 poslanika. Međutim, kada je prekinuo pregovore sa prosrpskom koalicijom Za budućnost Crne Gore (ZBCG) i poručio da ona neće biti u novoj Vladi, pobunile su se dvije zastupnice iz njegove stranke i još jedan s liste PES-a tražeći da Spajić uključi bivši Demokratski front (DF) u svoj kabinet.

Iako i bez njih provizorno ima nužan 41 glas, problem je što taj 41.zastupnik (pretpostavlja se da je to lider manjinske Demokratske unije Albanaca Mehmed Zenka) dolazi s liste koju predvodi opoziciona Demokratska partija socijalista (DPS), pa zbog toga glavni koalicioni partneri PES-a, Demokrate Alekse Bečića, neće Vladu s takvom podrškom a rezervirane su i još neke manje stranke. Spajić je u startu odbacio mogućnost pregovora sa DPS-om, ali i sa UROM, aktuelnog premijera Dritana Abazovića, mada sada ni ta opcija nije više sasvim isključena.

Politički analitičar Predrag Zenović kaže da je pregovarački proces o formiranju Vlade zastao i sada bi mandatar trebao novim programskim i konceptualim okvirima otvoriti novi prostor za dijalog.

"Nažalost, sve opcije koje su pred Spajićem nose određeni problem: za zapadne partnere je to uključivanje koalicije ZBCG, za stranačke kolege bi to bio eventualni dogovor sa UROM, a za njegove birače pregovori sa DPS-om. Međutim, čini se da je svaka opcija za PES bolja od poraza u ovom procesu, jer bi ih to na sljedećim izborima koštalo velikog dijela podrške”, kaže Zenović za DW.

Spajić se, s druge strane, nadao da će dve zastupnice njegovog PES-a na kraju ipak podržati njegov predlog Vlade, ali kako se to nije desilo, moguće je i njihovo izbacivanje iz stranke narednih dana, što će Spajiću dodatno zakomplicirati proces traženja podrške.

"Ne treba se bojati da će iz Vlade biti isključena bilo koja nacionalna grupa, a naročito Srbi", poručio je Spajić, aludirajući na takve tvrdnje iz koalicije ZBCG. Dodao je, ipak, da ne treba biti zatvoren ni za nove razgovore sa tom koalicijom, ali ni drugim strankama.

Zenović smatra da nije nužno da se Spajić odluči baš za koaliciju sa ZBCG ali ne isključuje da bi mu to moglo biti politički isplativije nego druge dvije koncepcije (s UROM ili DPS-om). "Spajić se nalazi u kompliciranoj situaciji, ali je očigledno da od nekog kategoričkog "ne" iz prošlih tjedana, mora odustati. Uostalom, politika i je mjera mogućeg i mjera kompromisa”, naglašava Zenović.

Ključ Vlade kod Milatovića?

U pokušaju da "slomi" dvije zastupnice PES-a, Spajić je više puta razgovarao s predsjednikom države Jakovom Milatovićem, koji je njegov zamjenik u stranci. No ti sastanci nisu doneli pomak. "Složili smo se oko toga da Vlada treba biti euroatlantska", kazao je Spajić nakon poslednjeg njihovog sastanka tvrdeći da je i Milatović optimist da će se Vlada brzo sastaviti.

Milatović, s druge strane, i dalje smatra da nijedan politički subjekt koji je dobio povjerenje određenog broja građana, pa ni koalicija ZBCG, ne može unaprijed biti isključen iz sudjelovanja u vlasti. Predsjednik smatra da su se Spajić i prosrpska koalicija složili oko programa Vlade, ali nisu oko broja ministara za ZBCG u toj Vladi.

Predsjednik je ostao pri tom stavu i nakon susreta s visokim američkim zvaničnicima u New Yorku koji odavno "guraju" Vladu bez ZBCG. Specijalni američki povjerenik za Zapadni Balkan Gabriel Eskobar rekao je da "Vladu treba formirati bez antizapadne stranke", aludirajući na ZBCG, koji Amerikanci smatraju prosrpskim i proruskim. "Mislim da smo bili vrlo jasni u vezi s tim i Milatović je signalizirao da se slaže”, kazao je Eskobar.

Tko se više mješa u formiranje Vlade?

Proces formiranja Vlade prate optužbe za strano mješanje. Vodeće zemlje Europske Unije i američki zvaničnici poput Eskobara više puta su ponovili da žele Vladu koja je orijentirana na NATO, deijli njihov stav prema Rusiji i ne dovodi u pitanje nezavisnost Kosova, što znači da tu nema mesta za ZBCG.

"Dezinformacija je da SAD žele isključeiti Srbe iz Vlade, zapravo sve stranke koje trenutno vode pregovore su u dobrim odnosima sa Srbijom", kaže Eskobar. S druge strane, zvanična Srbija tvrdi da je to upravo cilj Zapada. "U Crnoj Gori ne dozvoljavaju Srbima da budu u vlasti, zato što nisu dovoljno uvjerljivi u zaklinjanje da će se boriti protiv mrskog Beograda i još omraženije Moskve”, tvrdi predsednik Srbije Aleksandar Vučić.

Zenović kaže da je uloga stranih faktora nekad kontraproduktivna u odnosu na njihove namjere i ciljeve, bilo da dolaze iz Beograda, Berlina ili Washingtona. "Pretpostavljam da svi ti akteri žele za njih kooperativnu vladu. Zapad inzistira na geostrateškom pitanju, a Vučiću je to poen u unutrašnjoj politici Srbije”, objašnjava Zenović i dodaje da je suština u tome kakvu Vladu žele građani Crne Gore.

"Oni su na parlamentarnim izborima to jasno dali do znanja: Vladu jasne socijalno-ekonomske vizije, europsku, reformsku i Vladu s nultom tolerancijom na korupciju i organizirani kriminal. Ta očekivanja buduća Vlada ne smije iznevjeriti”, zaključuje Zenović.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na Instagramu