Njemačka ima najveći demokratski izabran parlament na svijetu – u njemu je trenutno 736 zastupnika. Zapravo, samo kineski Narodni kongres koji se okuplja jednom u pet godina broji više delegata, ali tamo ionako nema velikih rasprava, a odluke se donose unaprijed.

DW donosi pregled najvažnijih pitanja i odgovora o tome zašto je Bundestag tako glomazan i je li moguća reforma.

Koliko bi „trebalo" biti zastupnika?

Točno 598. Njemačka je, naime, podijeljena na 299 izbornih jedinica u kojima se direktnim glasanjem biraju kandidati imenom i prezimenom. Njima treba relativna većina glasova kako bi postali zastupnici.

Još 299 zastupnika trebalo bi izabrati po proporcionalnom sustavu, dakle sa stranačkih lista.

To znači da svaki Nijemac na izborima za Bundestag ima dva glasa. Takozvanim prvim glasom glasa se za osobu u svojoj izbornoj jedinici, a drugim glasom za određenu stranku.

Otkuda višak?

Izborni zakon predviđa da odnos snaga u parlamentu mora odgovarati odnosu „drugih“ glasova među strankama. Ako, recimo, njemački Liberali osvoje deset posto „drugih" glasova, onda moraju imati deset posto zastupnika, bez obzira na to je li neki njihov kandidat osvojio neku izbornu jedinicu direktno „prvim" glasovima.

„Problem" je u tome što neke stranke osvoje veći broj izbornih jedinica direktno nego što bi im je „pripalo" na temelju udjela „drugih" glasova.

Recimo, bavarska Kršćansko-socijalna unija (CSU) osvojila je u Bavarskoj 45 od 46 izbornih jedinica, ali je na razini cijele Njemačke dobila svega 5,2 posto „drugih" glasova (što je logično, jer za njih mogu glasati samo stanovnici Bavarske, u ostatku Njemačke demokršćansku listu zauzima Kršćansko-demokratska unija CDU).

Kako bi se osiguralo da tih 45 direktnih zastupnika zaista čini odgovarajući postotak, Bundestag „raste", a druge partije dobivaju dodatne mandate. Zato je teoretski moguće da parlament broji i devetsto, možda i tisuću zastupnika.

Od brojke od tisuću se još nije došlo, ali činjenica je da nakon svakih izbora Bundestag broji sve više zastupnika. Ranije je bilo lako, dok su dvije velike stranke (Socijaldemokratska stranka Njemačke i Unija CDU/CSU) gotovo sve dijelile među sobom. Ali danas Nijemci glasaju raznovrsnije, pa se daleko razilazi raspodjela direktnih mandata i udjela glasova, što vodi povećanju broja zastupnika.

Što predlaže vlada?

Vlada socijaldemokrata, zelenih i liberala želi eliminirati taj „višak“ mandata. To bi značilo da neke izborne jedinice ostaju bez direktnog predstavnika. U aktualnom parlamentu, CSU bi tako imala jedanaest zastupnika manje – točno onoliko koliko odgovara njihovom udjelu „drugih" glasova. Od pobjednika u izbornim jedinicama, otpadali bi oni s najmanje uvjerljivom pobjedom.

„Sve stranke prepoznaju potrebu da je potrebno smanjivanje Bundestaga, ali istodobno sitničavo paze da same ne snose posljedice reforme", kaže za DW Klaus Stüwe, profesor politologije s Katoličkog sveučilišta Eichstätt-Ingolstadt.

Nije čudo da se CSU najviše protivi prijedlogu, a s njima i veća sestrinska Kršćansko-demokratska unija (CDU). Oni kažu da je prijedlog da pojedine izborne jedinice ostanu bez direktnih predstavnika skandalozan.

Stüwe pak smatra da i danas postoji problem demokratskog predstavljanja. Moguće je, recimo, da u nekom izbornom okrugu kandidat sa svega 25 posto glasova bude ispred ostalih te uđe u parlament.

Zašto smanjenje?

Osim što stalno širenje parlamenta zadaje muke majstorima koji moraju postaviti nove stolice u salu za sjednice, negdje treba i smjestiti urede za tolike ljude i njihove suradnike. Također se kaže da preglomazan parlament donosi samo više tzv. „zastupnika iz zadnjih klupa", više-manje nevidljivih političara koji niti mogu niti se trude istaknuti se u parlamentarnom radu.

„U vremenima kriza, inflacije i visokih cijena energenata, građani s pravom očekuju da i politika stegne remen", kaže za DW poslanik Liberala Konstantin Kuhle.

Građani zaista nemaju razumijevanja za XXL Bundestag. Prema jednoj anketi, čak 78 posto Nijemaca smatra da je sadašnji broj zastupnika previsok. Trenutno toliki parlament proračun stoji 1,4 milijarde eura godišnje.

Hoće li reforma uspjeti?

Kako je jasno da bi reforma u ovom ili onom smislu uvijek više odgovarala nekoj od stranaka ili onima koje skupe više direktnih mandata, ili onima koje imaju veće postotke nije ni čudo da se godinama traži kompromis. Ali njega nikako nema.

Teoretski, vladajućoj koaliciji treba jednostavna većina glasova zu Bundestagu za reformu, i tu većinu imaju. Njihov prijedlog bi mogao na glasanje već do Uskrsa. Take će zastupnici glasati – da ih bude manje.

Demokršćani će se opirati do kraja i vjerojatno tražiti i mišljenje Ustavnog suda. No liberalni političar Kuhle kaže da ga to ne brine: „Naše šanse pred Ustavnim sudom procjenjujem dobrima."

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu