1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Kako smiriti financijska tržišta?

16. rujna 2011

Sjedinjene Države i Europska unija žele zajednički umiriti nervozna financijska tržišta. Ali, većina Europljana je sumnjičava prema zahtjevu SAD-a za povećanjem fonda za spašavanje prezaduženih.

Olli Rehn, Jean-Claude Juncker, Jean-Claude Trichet i Klaus Regling
Združeno za stabilnost euraFoto: dapd

Američki ministar financija Timothy Geithner, koji po prvi put sudjeluje na sastanku ministara financija euro-zone, za novinare je bio nevidljiv. Nije ušao na glavni ulaz i ni riječi nije službeno rekao novinarima. Ali je u dvorani ohrabrivao ministre 17 članica euro-zone da okončaju priče o propasti eura. On smatra da treba poduzeti veće napore kako bi se smirilo financijska tržišta i to brzo. Očito je predložio povećanje fonda za spašavanje prezaduženih zemalja kako bi se u slučaju potrebe moglo priskočiti u pomoć i Italiji i Španjolskoj. Savezni ministar financija Wolfgang Schäuble pozdravio je dolazak američkog ministra jer se „s prijateljem rado razgovara“ i „problemi moraju biti riješeni na obje strane Atlantika“.

Američki ministar financija Timothy GeithnerFoto: picture alliance/dpa

Juncker odbacuje američke prijedloge

Ali, neki europski ministri financija nisu željeli izravne savjete kako da se suoče s problemom zaduženja, jer i SAD ima velike dugove. Američku metodu da se jednostavno tiska novac, bez obzira na inflaciju, ne može se tako jednostavno primijeniti u Europskoj uniji, kažu europski diplomati. Austrijska ministrica financija Maria Fekter izjavila je da je između Geithnera i Schäublea o tomu vođena burna rasprava. Predsjedatelj euro-skupine, luksemburški premijer Jean-Claude Juncker rekao je da je važno najprije provesti odluke o stvaranju zaštitnih sustava od 21. srpnja. Tada su šefovi vlada 17 članica euro-zone među ostalim dogovorili proširenje „zaštitnoga kišobrana“, što bi u Wroclavu trebalo biti potvrđeno. „Time će kapacitet zaštitnoga fonda porasti na 440 milijarda eura. Fond će time biti fleksibilniji jer će dobiti nove mehanizme“, kaže Juncker.

Kovanica euraFoto: picture-alliance/dpa

Juncker je odbacio prijedlog američkog ministra Geithnera jer se „o tomu ne diskutira s nekim tko nije član euro-zone“. A od njemačke savezne vlade Juncker je zahtijevao da uskladi stajališta oko mogućega bankrota Grčke. Time je aludirao na izjave njemačkoga ministra gospodarstva Phillipa Röslera koji je izjavio da bankrot Grčke smatra mogućim, zbog čega ga je ukorila savezna kancelarka Angela Merkel.

Grčka će ispuniti uvjete

I austrijska ministrica Maria Fekter je zahtijevala da se ne nagađa o mogućem bankrotu Grčke jer to samo povećava nesigurnost na financijskim tržištima.

Jean-Claude JunckerFoto: dapd

Do sredine listopada Grčkoj bi trebalo biti isplaćeno osam milijarda eura iz Fonda za spašavanje. Rok je produžen jer bi predstavnici Europske unije, Europske središnje banke i Međunarodnoga monetarnog fonda pregledavanje grčkoga knjigovodstva trebali završiti tek početkom listopada. Grčki ministar financija Evangelos Venezelos je u Wroclavu obećao da će ispuniti sve uvjete. Ali, što će se dogoditi ako predstavnici EU-a, ESB-a i MMF-a zaključe da Grčka ne može dobiti novi kredit, nije jasno. Financijski stručnjaci pretpostavljaju da bi Grčka odmah postala nesolventna i da bi moralo uslijediti reprogramiranje dugova. Za to se navodno već u ministarstvima financija euro-zone prave planovi.

Autor: Bernd Riegert / Anto Janković

Odg. urednica: Andrea Jung-Grimm

 

Preskoči sljedeće područje Više o ovoj temi

Više o ovoj temi

Prikaži više članaka