„Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, kao jedan od rijetkih šefova država na svijetu, još ima kontakt i s ruskim diktatorom Vladimirom Putinom i s predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim", piše njemački tabloid Bild.

List citira iz razgovora koji je Vučić vodio sa šefom izdavačke kuće Axel Springer (kojoj pripada i Bild) Mathiasom Döpfnerom. „Mislim da smo na početku većeg rata“, rekao je Vučić u podcastu MD MEETS.

Bild piše da je, posjetom Zelenskog Beogradu, Vučić „iznenadio“ međunarodnu zajednicu i izazvao kritike Rusije. „Ruski propagandisti prebacuju ovom Srbinu da je izdao partnerstvo s Rusijom i da, kroz gospodarski sporazum, pomaže Ukrajini u ratu protiv Rusije."

Prema Vučiću, rat je u „pat-poziciji" jer „nitko ne želi mir". „Svi žele vidjeti poraz suprotne strane."

„Ne bih baš čekao na potpuno iscrpljivanje ruskih trupa“, dodao je Vučić u podcastu. „Ne znam kako se može pobijediti protiv Rusije, mislim da to neće biti lako. Na kraju krajeva, Rusija je nuklearna sila i ne može ju netko napasti tek tako. Treba nam kompromisno rješenje, a ne poraz jedne od strana."

List Welt (dio iste izdavačke kuće), prenosi još iz intervjua. Na Döpfnerovo pitanje o „hibridnom ruskom ratu" protiv Europe, Vučić je rekao da Zapad isto to radi Rusiji:

„Naoružali su Ukrajinu i opteretili Rusiju sankcijama. Istovremeno su financijski podržali Ukrajinu – što je to ako nije hibridni rat protiv Rusije“, zapitao je Vučić. On se istovremeno složio da nije Ukrajina započela rat i da se ne smije pobrkati počinitelja i žrtve, prenosi Welt.

„Europa ne smije dati popust Vučiću"

Michael Martens, dopisnik lista Frankfurter Allgemeine Zeitung iz Beograda, piše da je na konferenciji za novinare Vučić „na diplomatski i uljudan način“ rekao kako je naivno uvjerenje Zelenskog o brzom pristupanju Europskoj uniji. Toj temi su dvojica predsjednika, prema njihovim riječima, posvetili najviše vremena.

„Ako dojam potpuno ne vara, dvojica predsjednika su zaista vodili otvorene i povjerljive razgovore", piše frankfurtski list.

„Za Vučića se ipak radi o škakljivoj stvari, na unutarnjem i vanjskom planu. Srpski oporbenjaci su ovih dana iznosili bojazan da će predsjednik, koji vlada autokratski, iskoristiti posjet da poentira kod EU-a i skrene pažnju sa svojih unutarnjih poteza“, navodi se u članku.

Dodaje se da je tom vanjskopolitičkom plusu suprotstavljen minus kod kuće. „Srbija je europska zemlja s najvećom podrškom ruskom šefu države Vladimiru Putinu i njegovom ratu. Takvo raspoloženje godinama potiču i mediji iz Vučićevog aparata moći. Zato Vučić kod svojih tvrdih birača nikako ne može poentirati posjetom."

Martens, pored izvještaja, donosi i odvojeni kratki komentar. Tu piše da Vučić nije učinio sebi uslugu što se tiče Moskve i to uoči novih pregovora o isporukama plina. Posjet je, piše u komentaru, „znak političke hrabrosti koji treba cijeniti".

„No to ne treba spriječiti EU da pomno prati ono što se događa unutar Srbije. Vučić se odavno prestao nadati srpskom članstvu u EU-u, ali još vidi šanse za prijem Srbije u zajedničko tržište. To je dobra ideja. Ali na putu dotle Srbija mora, kao i ostali kandidati, ispuniti političke uvjete. Ne smije biti popusta zbog posjeta Zelenskog", smatra Martens.

Kosovo kao žrtva?

Berlinski Tageszeitung komentira da je „velika žrtva" sastanka u Beogradu – Kosovo, „koje je stalno pokazivalo solidarnost s napadnutom Ukrajinom".

Ukrajina „vidi Kosovo kao dio Srbije i to je indirektno osnaženo tijekom sastanka. Zauzvrat Srbija priznaje da područja koje okupira Rusija pripadaju Ukrajini."

„Time Ukrajina za Srbiju postaje čvrsti i stalni saveznik po pitanju Kosova, što bi Beogradu moglo pružiti jaču pregovaračku poziciju prema Bruxellesu u pristupnom procesu – nauštrb Prištine i kosovske neovisnosti“, zaključuje list.

*Ovaj tekst sadrži citate, odlomke i sažetke iz medija na njemačkom jeziku i ne odražava stavove redakcije.