Početkom travnja grčka policija je u blizini Soluna upotrijebila suzavac kako bi spriječila migrante da stignu do granice sa Sjevernom Makedonijom. Cilj migranata: srednja i zapadna Europa. Motivacija: niz lažnih vijesti na društvenim mrežama prema kojima su granični prijelazi prema Sjevernoj Makedoniji i Albaniji otvoreni. Oko 2.000 ljudi se oslonilo na tu glasinu i krenulo u pravcu sjeverne Grčke. Poslije tri dana su i posljednji migranti odustali i vratili su se u svoja prihvatilišta.

Neki od oko 70.000 migranata, koji se nalaze u Grčkoj i na zapadnom Balkanu, hoće putovati dalje na sjever. Nalaze se pred nizom prepreka. Sjeverna Makedonija i Mađarska su još prije više godina postavile ograde od bodljikave žice na svojim južnim granicama. Bugarska je poznata po svom oštrom postupanju prema migrantima. Organizacije za ljudska prava i Europska komisija optužuju tu zemlju za kršenje ljudskih prava. To je dovelo do formiranja alternativne Balkanske rute.

Grčka

Polazište te rute je i dalje Grčka. Prema navodima Međunarodne organizacije za migracije (IOM), u Grčkoj se nalazi oko 60.000 migranata. Humanitarne organizacije kritiziraju stanje u objektima koji se nalaze na grčkim otocima u blizini turske obale. Tvrde da ima premalo mjesta, da izbjeglice nemaju pristup čistim toaletima ili vodi.

Otkako je sklopljen sporazum između EU-a i Turske u proljeće 2016. bolje je i nadgledanje pomorske granice, pa zato mnogo manje migranata stiže do Grčke preko istočnog dijela Sredozemnog mora. I pored toga njih 34.000 je u tome uspjelo prošle godine, a u 2019. zasad – njih 5.600. Prošle godine je u pokušaju da stigne do Grčke poginulo 174 ljudi, a ove godine ima već više desetaka mrtvih.

Bosna i Hercegovina

Pošto migranti više ne mogu prelaziti granicu iz Grčke prema Makedoniji i iz Srbije prema Mađarskoj bez dozvole, nastala je alternativna ruta preko Albanije i Bosne i Hercegovine prema Hrvatskoj. Prema izvještaju IOM-a, u zemljama zapadnog Balkana se nalazi oko 10.000 migranata, nešto manje od 4.000 njih u BiH. To pokazuje da se izbjeglička ruta izmijenila.

Vlada BiH očekuje daljnji rast broja izbjeglica koje prolaze kroz tu zemlju u pravcu EU-a. Bosansko-hercegovački ministar za sigurnost Dragan Maktić je u jednom intervjuu za novinsku agenciju AFP čak govorio o „eskalaciji migrantskog problema". Prošle godine EU je BiH stavio na raspolaganje oko devet milijuna eura za smještaj izbjeglica.

BiH i Hrvatsku dijeli dugačka granica koja je djelomično u brdima. Organizacija za ljudska prava Amnesty International kritizira odnos hrvatske granične policije prema migrantima. Prenosi da policija izbjeglice šalje natrag u BiH i ne dopušta im podnošenje zahtjeva za dodjelu azila. „Mnogi pričaju da su ih tukli ili zastrašivali, da su im oduzimane putne isprave i oduzimani ili uništavani mobilni telefoni", piše u izvještaju AI-a objavljenom u ožujku. Hrvatska je odbacila te optužbe.

Albanija

Na putu iz Grčke prema BiH se nalazi Albanija, jedna od najsiromašnijih europskih zemalja. Svake godine oko 20.000 Albanaca podnosi zahtjev za azil u Europskoj uniji. Otkako se etablirala alternativna Balkanska tura, albanska policija hvata mnogo više migranata bez papira. Prema IOM-u, 2018. ih je bilo oko 3.400, za razliku od njih 750 u 2017. godini.

Medijski izvještaji prema kojima u Albaniji trebaju nastati kampovi za prihvat migranata spašenih u Sredozemnom moru nisu potvrđeni. Umjesto toga, Albanija je početkom godine ratificirala sporazum za organizacijom za zaštitu granica EU-a Frontexom, koja bi trebala pomoći da se na albansko-grčkoj granici zaustave migranti bez dozvole za ulazak. Sličan dogovor postoji i između Frontexa i Crne Gore.

Sjeverna Makedonija i Bugarska

Otkako je Sjeverna Makedonija zatvorila granicu sa Grčkom za migrante, u prihvatilištima za izbjeglice u toj državi je nepromijenjeno mirno, izvještava redakcija DW-a na makedonskom. Prema izvještaju IOM-a, tamo trenutno ima 35 migranata.

Zbog sukoba između migranata i policije u Grčkoj Bugarska je pojačala zaštitu granica, izvijestio je bugarski ministar unutarnjih poslova. Oštro postupanje Bugarske prema migrantima imalo je učinak zastrašivanja: 2015. i 2016. je u Bugarskoj azil zatražilo po 20.000 ljudi. Godine 2018. ih je bilo samo 2.500, kaže statistika državne agencije za izbjeglice.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android