Problem je odavno poznat i tema je javnih rasprava: nestašica radne snage. U Njemačkoj je 2023. bilo je oko 570.000 nepopunjenih radnih mjesta. Stanje je posebno loše što se tiče visoko kvalificiranih osoba. Ministar rada Hubertus Heil strahuje da bi do 2035. Njemačkoj moglo nedostajati oko sedam milijuna radnika svih kvalifikacija.

Migranti već dugo pomažu Njemačkoj da održi ekonomski balans, a u budućnosti bi mogli dati još važniji doprinos, piše njemački javni servis Deutschlandfunk u tekstu iz kojeg prenosimo najvažnije dijelove.

U Njemačkoj radi 11,5 milijuna ljudi s migracijskim porijeklom, od kojih skoro polovica njih ima i njemačko državljanstvo. Osim toga, pola milijuna ljudi migrantskog porijekla je na školovanju.

Podaci Saveznog zavoda za zapošljavanje pokazuju da je u građevinarstvu i u sektoru usluga za čišćenje zaposleno oko 30 posto stranaca. No i kod mnogih akademskih zvanja udio stranaca je vrlo visok: na primjer, oko 14 posto liječnika nema njemačko državljanstvo.

Isplati se školovati migrante

„Migracije su nam potrebne", kaže stručnjak za tržište rada Herbert Brücker s Instituta za tržište rada i profesionalna istraživanja. On smatra da čak i dolazak ljudi s niskim kvalifikacijama može biti ekonomski isplativ. Gledano pojedinačno, takvi migranti su potencijalni primatelji socijalnih davanja, jer, na primjer, ne zarade mirovinu dovoljnu za život, pa ovise o pomoći. Ipak, njihov rad je važan za uspjeh njemačkih firmi.

Ovo također pokazuje koliko je složena ukupna gospodarska procjena migracije.

Na primjer, studije pokazuju da se povećava izvoz u zemlje porijekla migranata. I transfer znanja i inovacije također idu ruku pod ruku s migracijom: prema studiji Njemačkog ekonomskog instituta, 13 posto svih patenata u Njemačkoj su prijavili izumitelji stranih korijena. U informacijsko-komunikacijskim tehnologijama njihov je udio čak 23 posto.

U prosjeku migranti u Njemačkoj također pojedinačno u socijalne sustave uplaćuju više nego što dobivaju. To je rezultat studije Centra za europska ekonomska istraživanja iz 2014. Studija Njemačkog ekonomskog instituta iz 2022. također je došla do zaključka da su migracije dale veliki doprinos gospodarskom uspjehu Njemačke posljednjih godina.

U idealnom slučaju trebalo bi privući stranu radnu snagu s kvalifikacijama koje su potrebne tržištu rada. Međutim, kako procjenjuju ekonomisti, to će vjerojatno biti teško, jer je velika međunarodna konkurencija za dobro obrazovane ljude. Autori zato preporučuju stručnu obuku ljudi ovdje u Njemačkoj. To su investicije koje se isplate.

Njemačka ustvari nema izbora

Ekonomski stručnjak Bernd Raffelhüschen sa Sveučilišta u Freiburgu je uvjeren da će doseljavanje samo kratkoročno rasteretiti socijalno osiguranje. Dugoročno, to stvara nove probleme. Studije pokazuju da migranti u prosjeku zarađuju manje od Nijemaca i imaju veći rizik da budu privremeno nezaposleni. Kao rezultat toga, u prosjeku imaju i manje mirovine.

Osnovna ideja njemačke države blagostanja je podrška socijalno ugroženima, kaže Bernd Raffelhüschen. Ali: „Ako imam državu blagostanja, kao u Njemačkoj, koju ni Nijemci više ne mogu financirati, onda je vrlo glupo dovoditi ljude ispodprosječnih kvalifikacija, jer u ukupnoj bilanci njih subvencioniraju oni s natprosječnim kvalifikacijama i većim plaćama. Iz čisto ekonomske perspektive dolazak ljudi s niskim kvalifikacijama je ekonomski gubitak, čak i ako cijelog života rade u Njemačkoj."

No, ovaj stručnjak glavni problem ne vidi u migraciji, već́ u prevelikim beneficijama za osobe s niskim primanjima i nezaposlene. A budući da su migranti u prosjeku lošije kvalificirani, oni pogoršavaju ovaj problem. Sve u svemu, ekonomska bilanca migracije je zato negativna – do tog su zaključka došli Raffelhüschen i njegovi kolege u jednoj studiji.

Ali on ističe da njegova studija ne zagovara manje migracije. On je u razgovoru za njemački javni servis ZDF rekao da Njemačka nema izbora. „Posljednjih 40 godina nismo imali onoliko djece koliko nam je potrebno. Zato mi nemamo nikakvu drugu opciju."

Dovoditi mlade stručnjake

Zato se zalaže za dovođenje u zemlju mladih ljudi i fokusiranje na one s boljim kvalifikacijama. On također poziva na ciljano upravljanje migracijama na temelju stručnih kvalifikacija.

Njemačka tu nije u dobroj situaciji. Naime razina obrazovanja novih migranata je ispod prosjeka. Prema studiji OECD-a, više od 35 posto migranata u 2020. bilo je niskokvalificirano. Njemačka je sveukupno bila nešto iznad prosjeka Europske unije. Ali je udio visokokvalificiranih ljudi bio manji od 30 posto i samim tim ispod prosjeka EU-a.

Visokokvalificirani ljudi često radije odlaze u druge zemlje. Da bi migracija više pomogla Njemačkoj, zemlja mora postati privlačnija za kvalificiranu radnu snagu, zaključuje se u tekstu Deutschlandfunka.

dr/dlf